„Sedmica njemačkog filma“ u Sarajevu

„Postoje najmanje dva razloga zbog kojih smo pokrenuli ovaj projekat. Goethe-Institut želi publici u BiH predstaviti savremeni njemački film, kao što se trudimo da i na drugim poljima pokažemo domete najnovije produkcije njemačke kulture,“ kaže Saša Gavrić koordinator kulturnih programa u Goethe-Institutu. On podsjeća na nedavno gostovanje teatra Schaubühne iz Berlina, koje je organizovano u saradnji sa domaćim East West Centrom Harisa Pašovića, kada su gosti iz Njemačke, pred sarajevskom publikom, izveli tri vrhunske predstave, čiji eho još odzvanja ovdašnjim, pozorišnim krugovima.

„Bilo nam je, naravno, drago što je East West Centar, domaća institucija, pokazala toliki interes da promoviše njemačko pozorište koje spada u vodeća svjetska pozorišta, a s njima rame uz rame i Volksbuhne iz Berlina i Deutsches Teatar. To su izvrsne njemačke, kulturne institucije koje izvode predstave kakve nećete vidjeti nigdje u svijetu, a niti u Evropi,“ kaže Gavrić i dodaje da je njihov cilj u Goethe-Institutu, da svake godine organizuju bar jedno predstavljanje savremenog njemačkog filma, bilo u okviru samostalne manifestacije kao što je „Sedmica njemačkog filma“, bilo u okviru postojećih bh. filmskih festivala, kao što je naprimjer, Festival kratkog filma u Banjaluci.

Veliko zanimanje publike

Na ovom veoma uspješnom regionalnom Festivalu, prošle godine su predstavljeni filmski programi sa berlinskog Festivala kratkog filma „INTERFILM-a“, a ove godine će se u Banjaluci naći program sa najstarijeg Festivala kratkog filma iz Oberhauzena. Naredne godine, u planu je predstavljanje kratkih filmova berlinske škole, koje su snimali reditelji sa berlinske filmske Akademije, nakon 1990. godine.

„Drugi razlog zašto smo pokrenuli projekat 'Sedmica njemačkog filma' je taj da u saradnji sa kulturnim centrima u manjim bosanskohercegovačkim gradovima, želimo da obogatimo kulturnu ponudu, a naročito u onim gradovima koji nemaju redovan bioskopski program, jer, naprosto nemaju ni kino-dvorane. Naprimjer, ove godine, već je 'Sedmica njemačkog filma' održana u Mostaru i Banjaluci. Iako je te prve večeri, u Banjaluci bila premijera filma „Sveti Georgije ubija aždaju“, Banjalučani su napunili salu Doma omladine. Došlo nam je 150 ljudi koji su bili oduševljeni našim filmskim programom, a na malom prijemu, nakon projekcije, saznali smo koliko je publika zainteresovana za njemačku kulturu i koliko žele da se naše djelovanje u tom gradu još proširi,“ kaže Saša Gavrić, koordinator kulturnih programa u Goethe-Institutu u Sarajevu.

On dodaje da je njihova partnerska organizacija u Mostaru, bio Omladinski kulturni centar „Abrašević“. „Veoma smo zadovoljni kako se članovi ove organizacije snalaze u organizaciji ovakvih događaja, jer u Mostaru, nažalost, nema nijednog bioskopa, pa se filmske projekcije održavaju u ovakvim kulturnim centrima,“ kaže Gavrić.

Težak film, duboki utisci

„Sedmica njemačkog filma“ u Sarajevu započela je projekcijom „Četiri minute“, u režiji Krisa Krausa (Chris Kraus), u sali Goethe-Instituta, koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Samir Džubur, jedan od gledalaca, kaže: „Pun sam nekih pomiješanih osjećanja. Film je odličan i ovo mi je deseti njemački film koji sam gledao u životu. Polako počinjem da razumijevam taj njemački pristup u pravljenju filmova, što mi opet pomaže da razumijem njemačku kulturu, njihov odnos prema životu, način komunikacije među ljudima, pitanje morala i časti.“

Ni Branislav Motika nije izišao bez snažnih utisaka iz sale Goethe-Instituta. „Dosta je težak film. Dotiče vrijeme Drugog svjetskog rata, pa prati period sve do naših dana. Vrlo je poučan i tjera na razmišljanje o životu kao borbi, a prije svega kao borbi dobra i zla. Živio sam jedno vrijeme u Njemačkoj kao izbjeglica, poznajem njemački film, govorim njemački jezik i njihova kultura mi je vrlo bliska,“ kaže gledalac Motika. Do kraja „Sedmice njemačkog filma“ u Sarajevu, biće prikazani još filmovi: „Vaspitači“ u režiji Hansa Vajngartnera (Hans Weingartner), „Emina sreća“ Svena Tadikena (Sven Taddicken), „Raspust“ Tomasa Arslana (Thomas Arslan) i „Odluke iz groba“ Markusa H. Rozenmilera (Marcus H. Rosenmüller).