1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

'Selefije hoće da slome Islamsku zajednicu BiH iznutra'

Svetozar Savić
10. mart 2017

Hapšenje selefijskih vođa u Austriji smanjuje utiacj vehabija u jugoistočnoj Evropi, piše štampa na njemačkom jeziku. Štampa piše i o tome da su Brisel i Berlin predugo zatvarali oči kada je riječ o Balkanu.

https://p.dw.com/p/2YxRu
IS Flaggen in Gornja Maoca Bosnien und Herzegowina
Foto: Reuters/D. Ruvic

"Kada su 26. januara u Beču i Gracu sprovedene racije protiv selefija i kada su uhapšena dvojica njihovih propovijednika i na Balkanu su neki odahnuli", piše bečki list Standard i nastavlja: „Među uhapšenima je i Nedžad B, koji već godinama djeluje u jednoj selfijskoj džamiji u Beču. On, pored osuđenih Mirsada O. i Muhameda P. važi za jednu od tri najvažnije glave bečkih vehabija koji potiču s Balkana i tijesno su povezani sa selefijama u BiH i u Sandžaku."

„Nedžad B. Ima enormno veliki uticaj na radikalne balkanske vehabije a neke od njih podržava i finansijski. Propovijedi selefija se šire internetom. Jedan od njegovih učenika je bio i Mevlid Jašarević, koji je 2011. kalašnjikovom napao Američku ambasadu u Sarajevu. A on se, prema izjavama njegove majke, radikalizovao u džamiji u Beču preko Nedžada B. Činjenica je takođe da je Nedžad B, prije nego što je došao u Austriju, bio kik-bosker u Njemačkoj. Među istomišljenicima je bio poznat po imenu Abu Muhamed. Nedžadu B, uhapšenom u januaru, na teret se stavlja učešće u terorističkom udruženju kao i formiranje udruženja koje je neprijateljski nastrojeno prema državi, što on poriče", piše Adelhaid Velfl u bečkom Standardu i citira bh eksperta za bezbjednost, Vladu Azinovića koji kaže da je Nedžad B. najradikalniji bh. selefija u dijaspori. On je zagovornik tzv. Takfiri-ideologije, prema kojoj sebi daje za pravo da odlučuje o tome ko je dobar musliman a ko ne. Pristalice takve ideologije daju legitimitet nasilju prema 'lošim muslimanima'.

Obezglavljena Takfiri grupa

'Nakon što je osuđen Mirsad O. i nakon što je uhapšen Nedžad B. Takfiri grupa je ostala obezglavljena', kaže Azinović", a prenosi list Standard i napominje da u Beču istina postoji još jedna grupa koja još uvijek ima jak ideološki ali i finansijski uticaj na vehabije u Bosni i Hercegovini.

„No, te grupe su naporima Islamske zajednice BiH odustale od svoje otvorene podrške terorističkoj organizaciji 'Islamska država' i prihvatile zvaničnu Islamsku zajednicu i njenog poglavara, reisul-ulemu Huseina Kavazovića." Ekspert za terorizam, Azinović pak smatra da je riječ o 'Trojanskom konju', odnosno o tome da selefije zapravo pokušavaju da Islamsku zajednicu BiH slome iznutra i preuzmu vođstvo. Oni su podržavani od strane nekih zemalja Persijskog zaliva ali i iz dijaspore – kao na primjer u Beču", piše Adelhaid Velfl u bečkom Standardu.

Predugo se gledalo u stranu

List Tagescajtung iz Berlina donosi komentar Eriha Ratfeldera pod naslovom „Predugo se gledalo u stranu". „Ako je kancelarka u saopštenju vlade posvetila ogroman prostor balkanskoj politici i ako se o toj temi raspravljalo na Samitu EU, onda se konačno shvatilo da je na jugoistoku Evrope došlo do opasnog razvoja situacije, kao i da se mora nešto preduzeti", piše Ratfelder.

„Predugo su i Brisel i Berlin samo posmatrali šta se dešava. Istina da su se mnoge milijarde kroz razne razvojne projekte slile na Balkan ali učinci od preskupog Euleksa na Kosovu ili prezentnosti EU u BiH su skromni. Istina je takođe da je EU, ali i Njemačka, uključena u mnoge projekte od problema odlaganja čvrstog otpada, preko postrojenja za prečišćavanje voda do izgradnje vjetroelektrana i solarnih postrojenja, no građani to, zbog loše iskomuniciranosti, skoro da ne primjećuju. A politički profitiraju drugi akteri koji,  osim nacionalističke ideologije, kulta vođe i politike moći skoro da nemaju šta drugo da ponude. (...)

Obećanja iz Solunskog sporazuma 2003. da sve država Zapdanog Balkana mogu biti primljene u EU kada se demokratizuju i izgrade pravnu državu, minirana su unutar same Evropske unije. Prijem novih zemalja u EU nije popularan u mnogim EU-metropolama -  od Minhena do Budimpešte. I ako se sada razmišlja o tome da se postigne Evropa sa različitim brzinama, onda bi u 'trećem krugu' balkanske zemlje mogle da nađu svoje mjesto, ali to je samo korak dalje u još zapetljaniju situaciju", zaključuje TAZ.