Sistematsko nasilje nad djecom na granici Srbije sa EU

Organizacija „Ljekari bez granica“ u svom saopštenju objavila je da je upotreba nasilja nad djecom i mladima na granicama Srbije sa zemljama-članicama EU postala uobičajena praksa.

Na granicama Republike Srbije sa zemljama-članicama Evropske unije (EU) sistematski se provodi nasilje nad djecom i mladima od strane graničnih i policijskih službenika, navodi se pored ostalog u izvještaju pod nazivom „Igre nasilja" koji je objavila organizacija „Ljekari bez granica". Izvještaj dokumentuje medicinske i psihološke podatke kao i izjave žrtava nasilja u prvoj polovini 2017. godine. 92 posto djece i mladih koji su u ovom periodu zbrinuti u mobilnim bolničkim centrima ove organizacije bili su žrtve nasilja, a kao krivce navode policijske ili granične službenike zemalja članica EU - Bugarske, Mađarske i Hrvatske. 

„Sramota je da zemlje-članice EU namjerno koriste nasilje da bi zaustavili djecu i mlade da zatraže azil u EU. Za njih, koji pokušavaju napustiti Srbiju, nasilje je svakodnevnica", kaže Stéphane Moissaing, šef ureda organizacije „Ljekari bez granica" u Srbiji.

Balkanska ruta nije zatvorena

Skoro polovina slučajeva odnosi se na bugarske službenike. Mobilni medicinski tim u Beogradu dokumentovao je 62 slučaja namjernog nasilja na granicama Srbije sa Mađarskom, kao i 24 slučaja na granici sa Hrvatskom. Radi se o udarcima, ujedima pasa i upotrebi biber spreja. Andrea Contenta, službenik za humanitarne poslove organizacije „Ljekari bez granica" u Srbiji, za Deutsche Welle je izjavio da se ovakvi slučajevi ne dešavaju samo u posljednjim mjesecima, nego već duže od godinu dana.

„Mi smo više puta upozoravali na slučajeve nasilja nad izbjeglicama. Balkanska ruta je oficijelno zatvorena još u martu 2016. godine i u javnosti se često ta  činjenica ponavlja. Međutim, to nije tačno i to mora biti jasno. U posljednjim mjesecima povećan je broj osoba koje prolaze kroz Srbiju", kaže Contenta i dodaje da su ove osobe očajne i ne znaju kako će izgledati njihova budućnost – da li će stići u EU i dobiti azil ili će ipak morati nazad.

Politika | 08.07.2017

„Samo zbog toga što očajno žele da nastave sa svojim putovanjem prema EU, izbjeglice doživljavaju nasilje koje vodi do ozbiljnih fizičkih i psihičkih posljedica i tjeraju mlade nazad u ruke krijumčara", izjavio je Moissaing.

Sigurnosne snage na granicama ne štite zakon i ljude

Policijske i granične snage koriste različite mjere da zaustave ulazak ljudi na područje Evropske unije, a jedan od njih je i nasilje. „Mi međutim nemamo  načina da verificiramo te informacije i to nije naš zadatak. Razgovarali smo sa mađarskim vlastima i one su rekle da je tokom 2016. i 2017. bilo 44 slučaja pod istragom. Od toga su osuđena dva policajca. Jedan za prekomjernu upotrebu sile, a drugi zbog korištenja biber spreja iz neposredne blizine", objašnjava Contenta.

„U posljednjih nekoliko godina povećan je i broj predstavnika sigurnosnih snaga na granicama. Oni bi trebali osiguravati bolju zaštitu i provedbu nacionalnih i međunarodnih zakona, ali to se ne događa", objašnjava Contenta i dodaje da oni samo štite „imaginarne linije", odnosno granice.

Ova organizacija u Srbiji ima nekoliko mobilnih medicinskih cenatara koji se kreću duž državne granice i pružaju usluge primarne zdravstvene zaštite, psihološke konsultacije, a najugroženijima i usluge liječenja. Nekoliko hiljada izbjeglica je i dalje u Srbiji, a u Grčkoj navode, oko 60.000. Stotine hiljada izbjeglica iz kriznih područja sa Bliskog istoka i Sjeverne Afrike u posljednjim godinama pokušavaju doći do EU preko Balkanske rute.

Politika

Prvi cilj: preživjeti

Putovanje povezano sa velikom patnjom i opasnostima za tijelo i dušu. Bježeći od rata i bijede se 2015. i 2016. godine više stotina hiljada ljudi, prije svega iz Sirije, preko Turske uputilo za Grčku. Na ostrvima Lesbos, Hios i Samos u izbjegličkim centrima se još uvijek nalazi oko 10.000 ljudi. Od januara do maja 2017. godine je došlo više od 6.000 novih izbjeglica.

Politika

Pješice prema Evropi

Više miliona ljudi je 2015. i 2016. godine iz Turske i Grčke pokušalo preko „balkanske rute“ doći u zapadnu Evropu – i to pješice preko Makedonije, Srbije i Mađarske. Izbjeglički talas je prekinut tek kada je ruta zvanično zatvorena i kada su mnoge zemlje zatvorile granice. Najveći broj izbjeglica u Evropu danas dolazi preko Sredozemlja.

Politika

Zaprepaštenost širom svijeta

Ova fotografija je šokirala svijet: u septembru 2015. godine je na tursku obalu isplivalo mrtvo tijelo trgodišnjeg Aylana Kurdia iz Sirije. Fotografija se širom svijeta proširila preko društvenih mreža i postala simbol sirijske izbjegličke krize. Nakon toga se čulo da „Evropa ne smije dugo čekati“.

Politika

Haos i očaj

Znajući da njihov izbjeglički put kroz Evropu neće još dugo biti otvoren, više hiljada očajnih izbjeglica je ušlo u prepune vozove i autobuse u Hrvatskoj. Nekoliko dana kasnije u oktobru 2015. godine je Mađarska zatvorila svoje granice. Paralelno sa zatvaranjem granice je Mađarska otvorila kontejnersko naselje u kojem izbjeglice žive dok ne budu riješeni njihovi zahtjevi za azil.

Politika

Napad na izbjeglice

Pažnju medija je privukao događaj u kojem je kamermanka iz Mađarske izbjeglici iz Sirije poturila nogu dok je noseći dijete u ruci pokušavao proći kroz policijsku blokadu u mjestu Röszke u blizini granice sa Srbijom. Bilo je to u septembru 2015. Na vrhuncu izbjegličke krize je u Njemačkoj povećan broj napada na izbjegličke prihvatne centre.

Politika

Nema otvorenih granica

Zvanično zatvaranje „Balkanske rute“ u martu 2016. godine je dovelo do nereda na graničnim prelazima. Više hiljada izbjeglica se našlo u bezizlaznoj situaciji. Došlo je i do policijskog nasilja. Mnogi su pokušali zaobići granične prelaze, kao što je bio slučaj na grčko-makedonskoj granici.

Politika

Simbol okrutnosti

Dijete u prašini i krvi: fotografija na kojoj je petogodišnji Omran iz Alepa je šokirala javnost i 2016. godine postala simbol užasa sirijskog građanskog rata i patnje civilnog stanovništva. Godinu dana kasnije se pojavila fotografija na kojoj je Omran nasmijan. Asadove pristalice su kritikovale što je fotografija korištena u propagandne svrhe.

Politika

Neizvjesnost novog doma

Muškarac iz Sirije sa djetetom u naručju na grčko-makedonskoj granici u blizini mjesta Idomeni. On se nadao sigurnosti u Evropi – za njega i njegovu porodicu. Prema dogovoru iz Dablina zahtjev za azil u jednoj zemlji EU se podnosi u onoj zemlji u koju je podnosilac zahtjeva prvo kročio. Zbog toga su mnoge izbjeglice vraćene. Prije svih su preopterećene bile Grčka i Italija.

Politika

Nada u pomoć

Njemačka ostaje destinacija broj jedan za mnoge izbjeglice iako je politika prema izbjeglicama i tražiocima azila njemačke vlade zbog velikog broja izbjeglica postala restriktivnija. Ni jedna zemlja u Evropi nije prihvatila tako mnogo izbjeglica kao Njemačka. Ukupno 1,2 miliona. Angela Merkel je postala ikona za mnoge izbjeglice.

Politika

Pobuna u izbjegličkom centru

Na sjeveru Francuske je policija uklonila izbjeglički kamp u Calaisu. Prilikom uklanjanja kampa u oktobru 2016. godine je došlo do velikog požara. Oko 6.500 stanovnika kampa je raspoređeno u druge prihvatne centre u Francuskoj. Šest mjeseci kasnije humanitarne organizacije govore o mnogim maloljetnicima koji kao beskućnici žive u okolini Calaisa.

Politika

Davljenje u Sredozemlju

Brodovi civilnih i državnih spasilačkih službi su stalno u akciji. Uprkos ekstremnoj opasnosti koja ih očekuje na izbjegličkom putu mnogi bježe od siromaštva i rata u svojim domovinama i bolje sutra traže u Evropi. Gumeni čamci prepuni ljudi u Sredozemnom moru uglavnom zapadaju u nevolje. Samo 2017. godine je život izgubilo oko 1.800 ljudi. 2016. godine je stradalo više od 5.000 ljudi.

Politika

Bezakonje u Libiji

Stotine hiljada izbjeglica iz Subsaharske Afrike i Bliskog istoka u libijskim centrima čeka prevoz za Evropu. Krijumčari i trgovci ljudima kontrolišu te poslove. Stanje u centrima je katastrofalno, upozoravaju organizacije za zaštitu ljudskih prava. Očevici govore o robstvu i prisilnoj prostituciji. Bez obzira na sve izbjeglice i dalje sanjaju o Evropi.

 

Povezani sadržaj