Sjaj i bijeda Bundeslige

Fudbal u Njemačkoj karakterišu puni stadioni, dobar nivo igre i solidna finansijska situacija. S druge strane, u njemačku fudbalsku zbilju spadaju i finansijske dubioze, doslovna borba za opstanak i prazne tribine. Ove dijametralne razlike opisuju stanje u Budesligi, odnosno Trećoj ligi. Obje ove takmičarske grupe, zajedno sa Drugom ligom, pripadaju savezu profesionalnih fudbalskih timova. Sportski i finansijski, to su dva svijeta. Bundesliga trenutno doživljava bum i obara rekorde. Na vrhu ljestvice, ne samo po bodovima, nego i po zaradi, nalazi se Bajern iz Minhena. On se ubraja u četiri najbogatija kluba na svijetu. Istovremeno, klubovi iz 3. lige o tome mogu samo sanjati. 

Bundesliga je prvi put u historiji imala više od dvije milijarde eura obrta. Prvoligaši, a riječ je o 18 klubova, već osmi put obaraju rekorde u poslovanju. U sezoni 2011/2012 ukupno su obrnuli 2,081 milijardi eura. "Klubovi, ali i Liga trebaju biti pomosni na sve što se uradilo posljednjih godina", rekao je Kristijan Zajfert (Christian Seifert), direktor Njemačke fudbalske lige (DFL).

Siromasi u njemačkom fudbalu

Nasuprot rekordima prvoligaša, mnogim klubovima „voda je došla do grla“. S obzirom na očito neizvjesnu situaciju donesene su i mjere usmjerene spašavanju članova fudbalskog saveza. "Novi ugovori sa televizijskim kućama su napravili još veći jaz između 2. i 3. lige“, ističe Zajfert. Prihodi klubova prvoligaša počivaju na tri stabilna stuba: reklame donose 553 miliona eura, prodaja medijskih prava 546 miliona, a prodaja ulaznica 440 miliona eura.  Njima se i dalje smiješi “sunčana budućnost”. Proističe to iz rekordnih suma za  prodata tv-prava iz važećeg ugovora koji se odnosi na period 2013.-2017. godine. Trećeligaši će se istovremeno boriti za goli opstanak.

Ugrožena tradicija Bundeslige

Sa bankrotom se tako suočava bivši finalist kupa Njemačke, Alemanja iz Ahena. Jedan od najstarijih klubova VfL Osnabruk je prije mjesec dana izbjegao stečaj samo zahvaljujući milionskom kreditu koji je dobio od grada, a Hansa iz Rostoka se iz milionskih dugova izvukla na osnovu pismenih garancija i to samo za tekuću  sezonu. Riječ je o nekadašnjim prvoligašima, jer je deset od dvadeset klubova 3. lige nekada igralo u Bundesligi..

Uzroci za ovakvu „tužnu sliku“ u njemačkom fudbalu su brojni. Često su greške pravljene baš u klubovima, a riječ je o predimenzioniranim projektima izgradnje stadiona, greškama i pogrešnim potezima menadžmenta, ali i prenapuhanim platama igrača. Situaciju pogoršava, u poređenju s 2. ligom, drastično smanjenje prihoda od tv-prava. I dok 36 klubova u prve dvije lige trenutno ubire 600 miliona eura od televizijskih prenosa, 20 klubova iz 3. lige raspolaže tek sa 14 miliona eura.

Promet svih klubova 3. lige iznosio je u posljednjoj sezoni malo više od 100 miliona eura, što nije ni trećina prometa iz 2. lige. Ovaj jaz se stalno povećava i u srednjoročnom periodu teško je očekivati poboljšanje.

Rješenje se mora naći

Još i prije početka sezone oglasio se alarm u mnogim klubovima. “Ekonomski je nemoguće preživljavanje 3. lige”, žali se Volfgang Gref  (Wolfgang Graef), direktor bivšeg drugoligaša iz Visbadena. Njegov kolega Klaus  Brugeman (Brüggemann) iz Babelsberga nazvao je ovu skupinu „ligom koja sagorijeva novac“.  Za one koji ispadaju iz 2. lige je što brži mogući povratak imperativ, u suprotnom im prijeti bankrot.

“Kroz ovaj pritisak još se više ubrzava ta 'smrtonosna spirala'. A najveći dio rashoda odlazi na plate igrača“, kaže odgovorni direktor DFL-a Ulf Šot (Schott). Te problematike je također svjestan i direktor DFL-a Zajfert koji kaže: "Ispadanje ne mora značiti da ste jednom nogom zakoračili u bankrot. U narednom periodu ćemo diskutovati o tome šta se još može uraditi kako bi se izbjegao pad u provaliju.”

Autori: Calle Kops /Faruk Šabanović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić