Sjećanje na dan pobune Sinta i Roma u Aušvicu
17. maj 2004
Inače, 16. Maja prije 60 godina, oko 6.000 zatvorenika u logoru Aušvic, odbilo je naredbu da uđe u kamion koji je trebalo da ih odvede pravo u gasnu komoru. Sa improvizovanim oružjem napravljenim od alata, zatvorenici su ze zatvorili u barake i spriječili esesovce da sprovedu planiranu akciju. Poslije toga je 3.000 tzv.radno sposobnih među zatvorenicima prebačeno u druge logore, gdje su neki i preživjeli. Ostali među kojima su bile majke, djeca i stariji ljudi su ubijeni.
”Sjećanjem na 16-ti maj pažnja se usmjerava po prvi put ne samo na uništenje, već posebno na očajničku hrabrost Sinta i Roma u odnosu na njihove ubice. Ovo je ujedno trenutak da se ponove stari zahtjevi", rekao je Rose i dodao:
”Poštovane dame i gospodo, današnje sjećanje je povod da se kaže da se više ne odugovlači sa planiranim podizanjem spomenika žrtvama holokausta od strane nacionalsocijalista u porobljenoj Evropi i koji bi trebalo da se nalazi između Bundestaga i Branderbuške kapije”.
Njemački predsjednik Johanes Rau se u svom govoru obratio preživjelim logorašima, sljedećim riječima.
”Vi ste se suprostavili varvarima u najmračnijem vremenu Njemačke, čvrsto se držeći nepovrijedivosti ljudskog dostojanstva. Time ste zaslužili naše poštovanje i zbog toga bi trebalo da vaše hrabro držanje bude mnogo više poznato nego što je danas".
Osam i pol miliona Sinti i Roma su do danas najveća i najviše diskriminisana manjina u Evropi. Oni još uvijek u mnogim državama žive u izuzetno teškim uslovima, često u velikom siromaštvu i čak su u mnogim mjestima i proganjani. Njemački predsjednik je još jednom podvukao.
”Da se neshvatljivo nebi ponovilo, moramo se u svakodnevici pobrinuti da ljudi različitog porijekla, različitih religija i kulturnih tradicija, zajedno, u poštovanju i miru, žive jedni pored drugih. Kako ovdje u Njemačkoj, tako i u Evropi i svugdje u svijetu”.