Skupo prijateljstvo Putina sa Kinom

Kina i Rusija uvijek su zagovarali strateško partnerstvo, ali između Moskve i Pekinga nikada nije vladalo neko pretjerano veliko povjerenje. To se iz temelja promijenilo tokom krize u Ukrajini. Tako barem kaže Cheng Xiaohe sa Narodnog univerziteta u Pekingu: "Ukrajinska kriza je promijenila odnose moći u svijetu." Međusobno povjerenje je oduvijek bilo problem u odnosima Kine i Rusije, ali je ono zbog ove krize na uzlaznoj putanji.

Peking nije oduševljen ruskim miješanjem u krizu u Ukrajini. To se kosi sa temeljnim postulatom kineske politike o nemiješanju u unutrašnje stvari neke zemlje. Bez obzira na to, ipak je na kraju za Kineze bilo važnije da pokažu podršku svom "strateškom partneru" - Rusiji.

Zajednički neprijatelj

Peking i Moskva u produbljivanju saradnje vide novu šansu za suprotstavljanje velikoj sili, SAD-u. To se jasno stavlja do znanja i tokom ove posjete Vladimira Putina Kini, koja će trajati dva dana, 20. i 21. maja. Profesor Cheng tako kaže kako je ova posjeta prilika da da dvije zemlje demonstriraju solidarnost.

Osim toga postoji i interes za privrednu saradnju. Dvije zemlje su blizu sklapanja ugovora o velikim isporukama ruskog gasa. To je važan uspjeh za kinesku privredu, žednu ovog energenta, ali i velika šansa za Rusiju da se oslobodi zavisnosti od Zapadne Evrope. Pregovori o ugovoru traju već deset godina i glavni kamen spoticanja je cijena gasa. Na kraju, čini se da je kriza u Ukrajini bila ta koja je nagnala Rusiju na ustupke.

Dvije zemlje planiraju zajedničku gradnju jednog modela helikoptera i putničkog aviona. Ugovorima, koji su već potpisani tokom ovog prvog dana boravka ruskog predsjednika, definisano je i zajedničko održavanje vojnih manevara.

Nepovjerenje još uvijek prisutno

Bez obzira na sve ovo, Peking i Moskva ostaju konkurenti - naprimjer u Centralnoj Aziji. U Rusiji se sa velikom skepsom posmatraju kineske investicije u tom regionu, koje Moskva posmatra kao svoje "zadnje dvorište". Ne gleda se pozitivno ni na ideju Kine da se ponovo izgradi "put svile", trgovačka trasa ka Evropi.

Rusija se protivi tome da Kina ulazi u njenu interesnu zonu, tvrdi Sun Hui, ekspertkinja na Xinjiang Normal univerzitetu u Urumćiju. Ona tvrdi da Kina nema ekspanzionističkih namjera. Ciljevi ove zemlje su privredna saradnja i stabilne međunarodne veze.

Poremećen balans moći

Sukob interesa u Centralnoj Aziji je dokaz i o promijenjenim odnosima privreda. Ranije je Kina bila ovisna o ruskim isporukama oružja i sirovina. Danas je Kina i sama globalni igrač, dok je ruska pozicija, privredno gledano, oslabila.

Dvije zemlje su potrebne jedna drugoj, kaže profesor Cheng. Međutim, Moskva ima veći motiv za poboljšanje veza s Kinom. Peking, doduše, želi ruski gas, ali Kina je Rusiji više potrebna nego Rusija Kini. A najvažniji trgovinski partner obje zemlje ionako se nalazi na Zapadu. Riječ je o Evropskoj uniji.