Slika i okvir mladih u regionu

“Ako ti se ne sviđa slika, iskoči iz okvira”, to je bio moto 15. Susreta mladih u Republici Srpskoj koji su održani u Banjaluci od 9. do 13. avgusta. Neki su dolaskom u Banjaluku pomalo napustili taj okvir. Varaždinac Marijan je kao - neočekivan gost - pomalo slučajno, a pomalo namjerno došao na susrete. Dočekali su ga raširenih ruku, ali mu niko nije rekao da će tako biti. Dok je boravio u Mostaru slučajno je za Susrete saznao iz dnevnih novina, tako ga je put doveo u Banjaluku, i to prvi put.

"Navratio sam da vidim šta se tu dešava. Da provjerim mogu li se uključiti, nešto volonterski uraditi, a usput i predstaviti svoju udrugu i skupiti nove kontakte…", kaže, pored ostalog, Marijan.

On je jedan od osnivača udruženja Pokret mladih. Njegovi članovi su se na početku bavili studentskim problemima, a na prošlim predsjedničkim izborima, imali su i svog kandidata. Sve su to radili da pokažu da, ako se u to ne uključite, neko drugi će vam krojiti sudbinu.

Niko se ne rađa s mržnjom

Marijan nema problema sa predrasudama prema drugim nacijama u regionu, i kaže da ih negdje ima više, negdje manje:

"Nama su napravili problem u cijeloj bivšoj Jugi. Pitao sam i svoju ekipu da mi se pridruži na putu u Banjaluku, ali su ipak ostali. Bio im je problem kako će domaćini susreta reagovati, da li će nas primiti. To donekle jesu predrasude, neki strah."

Kako kaže Marijan, mladi ne razmišljaju kao stariji i gledaju ljude kao ljude, a ne prema njihovoj nacionalnosti. Za djecu u osnovnoj školi Marijan tvrdi da su kao spužve:

"Ono što ih naučite to će oni i postati, niko se ne rađa sa mržnjom prema drugim nacijama."

Iste brige sa obje strane granice

"Stanje je dosta slično, iako je u Hrvatskoj ipak bolje što se tiče prava i uključenosti u sve tokove. Generalno gledano, premali je interes mladih, više su po kafićima. U većim gradovima u Hrvatskoj droga je dosta prisutna, pa se moja udruga između ostalog bavi i prevencijom. Odvedemo klince u komunu da se susretnu sa bivšim ovisnicima, pa odmah drugačije razmišljaju."

Iz svog sedmogodišnjeg iskustva Marijan smatra da oni koji volontiraju i spremni su da ulože svoj trud u nešto za šta neće dobiti materijalnu korist imaju i manjih problema sa predrasudama. Kada se imaju priliku upoznati jedni sa drugima, nestaju svi strahovi.

Sve zavisi od toga kako su vas učili

Studentkinja žurnalistike Elvisa Kavgić iz Tuzle u Banjaluci je bila više puta. Navikla da putuje sama u nepoznate gradove, uglavnom na seminare, kaže da nije imala problema ni kada je dolazila prvi put:

"Možda nas samo dijele granice, za mene nema drugih podjela. Svi imamo osjećaje i nema razlike osim što smo druge vjere, ali to moramo prihvatiti kao normalno. Sve zavisi od toga kako su vas učili." Njen komentar na odnose mladih u regionu glasi:

"Spajaju nas problemi koji su nam svima isti i sve te barijere koje su nam ostavljene da ih rušimo. Seminari, kampovi i slična dešavanja pomažu da se sruše sumnje koje su ikada postojale u vezi s nečim", kaže Elvisa. Prema njenim riječima "lako je otkloniti predrasude kada nekoga upoznate, najveće su one prema nepoznatom."

Za svoju budućnost i budućnost svojih vršnjaka je zabrinuta: skupo je otići u inostranstvo, a možda skuplje ostati. Elvisa, ipak, tvrdi da su ljudi sa naših prostora pametni, ali da često odustaju na prvoj prepreci. Ona ne odustaje, sa seminara na seminar skuplja nova iskustva, nove kontakte, uči nove stvari dok mnogi njeni vršnjaci gomilaju jedino broj sati provedenih u kafiću.

Problem sami sebi

Instruktor radionica na Susretu mladih za reproduktivno zdravlje, polno prenosive bolesti i bolesti zavisnosti Radomir Jerkić je student četvrte godine medicine u Banjaluci. Na neki način, on je kao jedan od domaćina, više nego zadovoljan učesnicima skupa. Čini se da su organizatori pronašli pravi recept kako pokrenuti mlade. Kamp, druženje, bazen i koji sat da se nauči nešto novo. Dovoljno da raspust i dalje izgleda kao raspust, a da sve to bude škola u kojoj se nauči nešto korisno: "Problemi mladih su sami mladi. Do tebe je šta pokušavaš promijeniti i koliko vjeruješ u to da nešto možeš promijeniti", kaže Radovan koji predstavlja svoj dio u tim promjenama.

Autorka: Sanja Srdić

Odg. ured.: S. Tanović