1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Politička eliminacija ili borba protiv kriminala?

Samir Huseinović
17. maj 2018

Nakon prvostepene oslobađajuće presude i procesa protiv Fahrudina Radončića, u BiH se ponovo pokreću rasprave o političkim uticajima na pravosuđe.

https://p.dw.com/p/2xrPT
Bosnien Fahrudin Radoncic
Foto: picture-alliance/dpa

Fahrudin Radončić je bh. političar, biznismen i novinar, osnivač najtiražnijeg dnevnog lista u BiH „Dnevnog avaza“ i lider jedne od uticajnijih bh. političkih stranaka – Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH. U jednom od promotivnih spotova SBB-a nazvan je „najvećim sarajevskim graditeljem nakon Gazi Husrev-bega“, jer je u glavnom gradu BiH izgradio nekoliko impozantnih objekata, među kojima i Avaz Twist Tower – sjedište „Dnevnog avaza“. U dva navrata kandidovao se za člana Predsjedništva BiH, ali je izgubio izbornu trku sa liderom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem okrivljujući ga za „izborni inženjering“.

Pojedini kritičari i politički rivali Fahrudina Radončića su dovodili u vezu s kriminalnim krugovima, spočitavajući mu, pored ostalog, saradnju s Naserom Keljmendijem koji je nedavno u Prištini osuđen na šest godina zatvora zbog posjedovanja droge. Keljmendi je oslobođen optužbi za ubistvo jednog od ratnih komandanata Armije BiH Ramiza Delalića Ćele. Iako je tužiteljstvo u Prištini pominjalo Radončića kao Keljmendijevog saradnika u vezi s ubistvom Delalića, Fahrudin Radončić u ovom predmetu nije bio osumnjičen, a na sudu se pojavio kao svjedok tužiteljstva.

Postupak koji je izazvao pravosudne i političke kontroverze

Bosnien EU Fahrudin Radoncic
Radončić je bio i ministar odbrane BiHFoto: DW/S. Huseinovic

Skoro 25 mjeseci od početka procesa u Sarajevu, Fahrudin Radončić, Bakir Dautbašić, Bilsena Šahman i Zijad Hadžijahić su u srijedu (16.5.) pred Sudom BiH oslobođeni optužbi za ometanje rada pravosuđa. Urednik  Balkanske istraživačke mreže (Balkan Investigative Reporting Network - BIRN), Denis Džidić pojašnjava kako je Sud BiH oslobodio Radončića optužbi da je preko optuženih Bilsene Šahman i Bakira Dautbašića naredio izvršenje pritiska na prijateljicu Ramiza Delalića Ćele Azru Sarić da promijeni iskaz u postupku protiv Nasera Keljmendija na Kosovu.

„Ovakva odluka dolazi na kraju postupka koji je izazvao medijske, pravosudne i političke kontroverze od samog početka. Analizu samih dokaza u procesu teško je napraviti, s obzirom da je odlukom Sudskog vijeća zabranjeno objavljivati iskaz ključne svjedokinje Azre Sarić. Važno je napomenuti, međutim, da je početkom godine Naser Keljmendi osuđen u Osnovnom sudu u Prištini na šest godina zatvora zbog trgovine narkoticima, ali je oslobođen krivice za ubistvo Ramiza Delalića - Ćele i druge zločine u Sarajevu“, kaže Džidić za Deutsche Welle.

Posljedice spornog procesa

Poslije hapšenja u januaru 2016. godine, Radončić je mjesec dana bio u pritvoru iz kojeg je pušten uz mjere zabrane. Nakon puštanja na slobodu, medijima je komentirao postupak čime je prekršio mjere, pa je vraćen u pritvor. Više puta je izjavljivao kako mu je proces montiran, optužujući za to čelnike SDA. Političke posljedice ovog procesa osjetile su se prošle godine kada je SBB napustio koaliciju s SDA dogovorenu nakon izbora 2016. godine, ali su najveće posljedice, kako kaže Džidić, vidljive u pravosudnom sistemu gdje je došlo do suspenzije jednog tužitelja.

„Tužitelj Dubravko Čampara, čiji je brat visokopozicionirani službenik SDA, sredinom 2016. godine kažnjen je smanjenjem plate zbog neprimjerenih kontakata sa svjedokinjom Sarić kojim je 'doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet Tužiteljstva BiH'. U martu 2017. godine suspendovan je i postupajući tužitelj u predmetu protiv Radončića Božo Mihajlović, nakon što su mediji objavili da je iz predmeta koji je vodio 2010. godine nestalo oko 25.000  eura. Mihajlović, koji je negirao odgovornost za nestanak novca i dalje je suspendovan i protiv njega je pokrenuta istraga“, kaže Džidić.

Bosnien und Herzegowina Tagsezeitung
Avaz, dnevni list je u vlasništvu Radončićeve suprugeFoto: DW/S. Huseinovic

Radončić: „Bio sam žrtva porodične optužbe“

Urednik BIRN-a podsjeća da je protiv Fahrudina Radončića podnesena i anonimna krivična prijava u kojoj se navodi da je sa političarima Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem oformio „organiziranu kriminalnu grupu“ s ciljem uspostave kontrole nad pravosuđem, kako bi sadašnje i buduće istrage protiv Dodika, Radončića i Čovića bile obustavljene, a prijave odbačene. U prijavi se, također, navodi da je Ranko Debevec imenovan za predsjednika Suda BiH krajem 2016. „zloupotrebama ovlaštenja“ kako bi donio oslobađajuću presudu u predmetu protiv Radončića, gdje je Debevec član Vijeća. Debevec je ovu krivičnu prijavu nazvao „lažnom i tendencioznom".

Nakon oslobađajuće presude, Radončić je objavio da je bio žrtva „jedne porodične optužbe“ radi njegove „političke eliminacije“. Jedan od kritičara aktuelne vlasti u BiH, akademik Muhamed Filipović smatra da je oslobađajuća presuda Fahrudinu Radončiću „korektna i očekivana“, dok je optužnicu protiv lidera SBB-a nazvao „političkom namještaljkom“. „Optužnica se temeljila na elementima sudskog procesa koji se vodio u drugoj zemlji i koji je završen negativno po tužiteljstvo, odnosno oslobađajućom presudom po optužbi za ubistvo Ramiza Delalića“, kaže Filipović za Deutsche Welle, ocjenjujući da je Tužiteljstvo BiH u ovom procesu imalo „nevjerodostojne“ svjedoke.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android