Smiju li si Amerikanci dopustiti da baš sve špijuniraju?!

Daljnji uvid u povjerljive europske bankovne podatke bi se trebao omogućiti dogovorom ministara vanjskih poslova u Briselu. Nakana evropskih ministara je, međutim, pobudila oštre reakcije u zemljama Evropske Unije, pogotovo u Njemačkoj.

No, uzbuđenje zapravo dolazi prekasno, jer SAD već godinama provjeravaju osjetljive bankovne podatke iz Europe. Tačnije od terorističkih napada 11. septembra 2001. To je omogućilo postojanje SWIFT-a, europske Službe koja upravlja finansijskim podacima i bankovnima transakcijama.

U toj službi je pohranjeno više od 8000 podataka o bankovnim transakcijama. Osobama, koje rade na zaštiti ličnih podataka, je to već godinama trn u oku. Poslanik njemačke Kršćansko-socijalne unije u Europskom parlamentu Markus Ferber kaže da se pod izgovorom borbe protiv terorizma ne smije "činiti sve ono što bi se inače rado učinilo."

SAD-u potreban sporazum s EU-om

Slično stajalište imaju i u Finansijskoj službi SWIFT. Zbog toga su htjeli otežati transfer podataka i svoju centralnu bazu podataka prebaciti u Švicarsku. No, SAD-u to ne odgovara jer podatke žele i dalje koristiti. Kako bi SAD i dalje mogle doći do podataka, potrebno je usvojiti odgovarajući sporazum sa Europljanima. Vašington (Washington) je u osnovi spreman za to. Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a takođe, ali takođe žele pregovore o ovom ugovoru prebaciti na Europsku komisiju.

Zaštitari podataka u Njemačkoj su oštro regirali na najavu produžetka sporazuma o ustupanju europskih bankovnih podataka te su pozvali njemačku Vladu da ne prihvati ovaj prijedlog. Njemačke diplomate smatraju da prilikom pregovora između EU-a i SAD-a mora biti predviđena zakonska zaštita za građane. Ta zaštita bi predviđala da se građanima kod sudskih instanci omogući eventualno podizanje tužbe zbog korištenja svojih podataka.

Evropljani i ne znaju kad im Amerikanci provjeravu račune

Prema mišljenju Manfreda Vebera (Weber), poslanika CSU-a u Europskom parlamentu, ovaj zaštitni korak bi mogao značiti poboljšanje u odnosu na dosadašnju praksu: „Za europske građane trenutno gotovo uopće ne postoji mogućnost zaštite njihovih podataka o bankovnim transakcijama koje se odvijaju preko SWIFT-a. Zbog toga vjerujem da je ispravno ako Europska komisija proširi pregovore sa Amerikancima kako bi zaštita podataka konačno bila regulirana odgovarajućim ugovorom. Na kraju može doći do napretka, ali moramo sagledati i detalje.“

I sami diplomati priznaju da u tom smislu nedostaje transparentnosti. Građani do sada, naime, uopće nisu mogli znati kada SAD provjeravaju njihove bankovne transakcije.

Autorice: Sylvie Ahrens / Zorica Ilić

Odg. urednica: Marina Martinović