Smiraj za 30 žrtava genocida u Srebrenici

Više hiljada ljudi iz cijelog svijeta je danas odalo počast žrtvama genocida u Srebrenici, a politički predstavnici su poslali poruke u kojim se ističe da se genocid u Srebrenici ne smije zaboraviti i ponoviti. Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel odao je počast žrtvama srebreničkog genocida, rekavši da se žrtve i nemjerljivi bol njihovog gubitka nikada neće zaboraviti. “Borba protiv mržnje, poricanja zločina, retorike podjela – najbolji je način za izgradnju bolje budućnosti za Bosnu I Hercegovinu i Zapadni Balkan.” 

Visoki predstavnik Christian Schmidt u svom obraćanju na komemoraciji povodom 28. godišnjice u Srebrenici najavio je da će najvjerovatnije unaprijediti zakon o zabrani negiranja genocida kojeg je nametnuo Valentin Inzko.“ Memorijalni centar Srebrenica – Potočari, kako je rekao Schmidt, treba postati ključna institucija ovoj zemlji, ali i na evropskom kontinentu generalno, te kroz edukativne i akademske napore pružiti podršku, pomoći pomirenju, očuvanju mira i spriječiti ponavljanje sličnih događaja. 

Schmidt je također uputio apel međunarodnoj zajednici da 11. juli bude proglašen danom žalosti.  “Znam šta u Njemačkoj znači kada obilježavamo Dan sjećanja na Holokaust. Pozivam cijelu međunarodnu zajednicu, Vijeće Evrope, kolege Evropljane da pruže podršku ovoj inicijativi kako bi naredne godine, kada budemo obilježavali 29. godišnjicu genocida u Srebrenici, 11. juli bio i službeno priznat dan žalosti”, rekao je Schmidt. Na kraju je upozorio na opasnosti negiranja genocida u Srebrenici, te pozvao da se procesuiraju negatori genocida kako se ne bi dalje produbljivale patnje preživjelih i porodica žrtava.  

“Imamo jasnu obavezu da zaustavimo tenzije koje dovode u pitanje počinjene zločine. Pozivam nadležne organe da procesuiraju negiranje genocida i glorificiranje ratnih zločinaca. Trebamo proširiti zakonske odredbe gdje počinioci ratnih zločina, osuđeni počinioci, ne mogu imati pravo da obnašaju javne funkcije”, rekao je Schmidt. 

Menachem Rosensaft, šef delegacije Svjetskog jevrejskog kongresa, poručio je da “mrtvi ne smiju postati statistika” i da “nećemo oprostiti vama koji i danas odbijate priznati ubistva, silovanja, klanja; vama koji veličate Mladića s muralima.” Također je rekao da Milorad Dodik, Petar Handke i Željka Cvijanović negiraju genocid u Srebrenici i da im to nikad neće biti oprošteno i zaboravljeno. Menachem Z. Rosensaft je dan ranije na konferenciji o kolektivnom sjećanju, koja je održana u Potočarima, rekao je da je za njegovu organizaciju ključno da u sklopu njene misije obilježavanja Holokausta sa istom snagom obilježe i genocid koji je počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici. 

"Možemo vidjeti da ukoliko se ne poduzme ništa, ukoliko se pusti da se mržnja i netrpeljivost i dalje razbuktaju, možemo vidjeti kakve užasne posljedice to može imati. Na međunarodnoj zajednici je obaveza da osigura da se u svakom slučaju genocid obilježava i pamti kako se ne bi nikada više ponovio. Na svima nama je obaveza da ustrajemo u tome", poručio je Rosensaft i dodao da međunarodna zajednica mora osigurati da genocid u Srebrenici bude zapamćen i suprotstaviti se svima koji ga negiraju jer, kako je rekao „naša zajednička budućnost od toga zavisi“. 

Važnost suočavanja sa prošlošću 

Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler je iz Srebrenice poručio da danas u fokusu moraju biti žrtve genocida i da se svi moraju suočiti s prošlošću i odati počast. "Ovdje smo da odamo počast žrtvama. Ovo je jedan od najtežih događaja u evropskoj historiji u posljednjem stoljeću. Kada govorimo o napretku, moramo raditi na ispunjavanju prioriteta na putu BiH ka EU i graditi osnove za pomirenje. Ali to ne dolazi tek tako. Trebaju se privesti kraju i svi sudski procesi u predmetima ratnih zločina. Veoma važno je da se ljudi počnu suočavati s prošlošću, priznanjem i poštivanjem žrtava", poručio je Sattler. 

Evropski parlament je također uz prenos uživo iz Srebrenice obilježio 28. godišnjicu genocida u Srebrenici. Holandska europarlamentarka Tineke Strik je poručila da su „nam potrebne sankcije EU kako bi se zaustavio Dodikov opasni secesionistički put i čuvala sigurnost i teritorijalni integritet BiH". "Nadalje pozivam OHR, u bliskoj koordinaciji s međunarodnom zajednicom, da Dodiku da kratkoročni ultimatum za povlačenje njegovih najnovijih poteza te da ga smijeni s funkcije u slučaju nepoštivanja", rekla je. 

Povodom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je kako "nikada ne smijemo dopustiti da se takvo zlo ponovi". “S osjećajem dubokog pijeteta prema žrtvama i njihovim obiteljima prisjećamo se genocida u Srebrenici u kojemu je pogubljeno više od 8 tisuća nedužnih bošnjačkih muškaraca i dječaka“, objavio je Plenković na Twitteru. Hrvatski sabor se minutom šutnje prisjetio 28. godišnjice pokolja kojeg su pripadnici vojske Republike Srpske počinili nad osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici. 

Dritan Abazović, premijer Crne Gore u tehničkom mandatu, kazao je kako danas iz Potočara šalje poruku mira, solidarnosti sa svim žrtvama i nezaborava u odnosu na sve ono što se desilo. “Mi ćemo nastaviti svake godine da budemo ovdje, da makar simbolički ukažemo na potrebu ponavljanja poruke da genocid nikada ne smije da bude negiran i da istina oslobađa. Vjerujem da će regija, kada svi prihvatimo istinu, krenuti drugim putem – putem pomirenja i progresa”, rekao je Abazović. 

Udruženje "Žene u crnom" iz Srbije je nizom aktivnosti obilježilo 28. godišnjicu genocida u Srebrenici. Kako je u razgovoru za Klix.ba kazala predsjednica ovog udruženja Staša Zajović i ove godine su aktivisti došli u Potočare kako bi odali počast žrtvama. "Ukoliko masakri u Srbiji, permanentna nasilja i slavljenja ratnih zločinaca ne mogu da dostignu jedan stepen podizanja svijesti stanovništva u Srbiji to će biti velika nesreća za stanovništvo Srbije. Ukoliko se nedavni događaji u maju prekriju ćutanjem i zaboravom zločina iz prošlosti mislim da Srbija teško ima bio kakav put u budućnost", zaključuje Zajović u razgovoru za Klix.ba. 

Historijsko izvinjenje Bošnjaka za zločine Handžar divizije 

U Memorijalnom centru Srebrenica je jučer (10.7.2023) održana konferencija o kolektivnom sjećanju na kojoj je pored ostalih prisustvovao i šef delegacije Svjetskog jevrejskog kongresa Menachem Z. Rosensaft. Najviše pažnje na konferenciji je privuklo obraćanje direktora Memorijalnog centra Srebrenica Emira Suljagića koji je u svoje ime i u ime funkcije koju obnaša uputio izvinjenje zbog zločina Handžar divizije tokom Drugog svjetskog rata. 

„Prije osamdeset godina jedan dio mojih sunarodnika stavio se u službu njemačke nacističke ideologije i naudio vama, vašem narodu, vašim očevima i majkama, djedovima i bakama. Ja vam se zbog toga izvinjavam i nadam se da ćete u vašim srcima naći mjesta za oprost", rekao je Suljagić i dodao: „Prvo, zato što želim da pokažem da nijedna historija nije elegantna: svaka je grbava i krivudava, ali nemamo izbora nego je prihvatiti. Drugo, zato što vam se obraćam u ime potomaka, djece i unuka generacije Bošnjaka koja je ubijana sa identičnim ili sličnim motivom devedesetih zbog kojih su vaši preci ubijani četredesetih godina prošlog stoljeća: zbog kože s kojom su se rodili".

„Oni koji su služili u 13. Waffen SS diviziji ili bili sluge ustaškog režima Nezavisne Države Hrvatske, nisu to činili u ime našeg naroda. Njihova djela ne govore u naše ime ni danas. Naš narod i zemlja su bili porobljeni i pod okupacijom, naš glas je bio ugušen. Ako je neko imao pravo da govori u naše ime, to su bili bosanskohercegovački partizani i antifašisti poput Fadila Jahića, Pašage Mandžića, Avde Hume i brojnih drugih. U naše ime je govorio Derviš Korkut, koji je rizikovao svoj i život svoje porodice da spasi najvažnije što jedan narod može imati – pamćenje o sebi – kada je od nacista sakrio Hagadu", rekao je direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić i izvinuo se i zato što se u BiH danas drže mise zadužnice za ubice Jevreja iz vremena Holokausta. 

Presude za genocid u Srebrenici 

Među 30 osoba koje su ove godine ukopane na kolektivnoj dženazi 11. jula nalaze se četiri maloljetnika. Najmlađa žrtva koja je ukopana ove godine je Elvir Salčinović, dječak koji je imao 15 godina kada je ubijen, dok je najstarija žrtva Nezir Muminović, koji je u momentu kada je ubijen imao 65 godina. 

Više od 700 godina zatvora presuđeno je za genocid i druge zločine u Srebrenici na međunarodnim sudovima te sudovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbije, a osuđeno je 47 osoba, jer su bili nalogodavci i izvršitelji počinjenih zločina. Sudovi su izrekli pet kazni doživotnog zatvora uključujući onu Ratku Mladiću. Najveći broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudivši ukupno 25 osoba, u Haagu je osuđeno 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, dok je pravosuđe Srbije osudilo pet osoba za zločine u Srebrenici, a u Hrvatskoj osuđena su dvojica bivših pripadnika Škorpiona. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu