Smog, smeće i zagađene rijeke - slika BiH

Niko pouzdano ne zna koliko putničkih automobila saobraća u glavnom gradu BiH. Većina ovih vozila, od kojih se mnoga mogu svrstati u muzejske primjerke, uvezena je iz evropskih država. Ovi stari automobili već godinama truju građane Sarajeva enormnom količinom štetnih ispušnih plinova.

Sa vodećim bosanskohercegovačkim ekspertom za kvalitet zraka Martinom Taisom, razgovarali smo na njegovom radnom mjestu u Hidrometeorološkom zavodu Federacije BiH. Okružen mnoštvom prilično bučnih uređaja za ispitivanje kakvoće zraka, gospodin Tais nam je rekao da je Bosna i Hercegovina postala otpad zapadne Evrope. «Inače u Sarajevu su najveći problem, što se tiče kvaliteta zraka, preko 60 posto, automobili. To su stari automobili i na neki način je otpad Evrope došao u Bosnu. To se reflektuje sa povećanom emisijom, a poseban problem su čestice i dim. Ja sam jednom pričao negdje u Berlinu o tome, i kada sam rekao da su prosječne koncentracije čađi bile 760 mikrograma po kubnom metru, mene su kolege pitali – jel u dimnjaku?»

Problemi u vezi sa zagađenjem zraka u BiH su raznovrsni, kaže Martin Tais. «Industrijski centri su specifični zbog idustrije koja emituje velike količine gasova, kao na primjer u Zenici. Imate Mital stil koji je stvarno problem građana Zenice i sigurno će to biti i dalje dok ne krene sa mjerenjima i ugradnjom odgovarajućih filtera. Sličan je problem u Tuzli. Imate termoelektranu u gradu, ali su oni uložili dosta u zaštitu od čestica.»

Zrak zagađen u svim većim centrima

Posljedice osjećaju svi u ovoj zemlji. Građane smo u Sarajevu pitali da li je zrak koji udišu štetan i na koji bi način trebalo riješiti evidentne probleme. Sasvim slučajno, naš prvi sagovornik nije bio Sarajlija već Zeničanin. «Stručnjaci kažu da je katastrofalno. Sada ti gasovi udaraju i na oči. Mital željezara je sve do bola zagadila.» Da li će ugraditi zaštitne filtere? «U ovoj državi sve je na priči, a svaka priča traje tri dana.» «Nikada Sarajevo nije čisto, mada je induustrija slabija nego što je prije bila.» Možda i zbog klimatskih promjena? «E, upravo. Vidite da ni zime nisu kao što su bile.» «Zrak sigurno nije čist. Kako zbog automobila, tako i zbog ovih dimnjaka koji nisu kako treba napravljeni. Evo jutros su malo pustili grijanje, i baš je veliki oblak dima bio tu, preko puta, na Otoci.» «Ja mislim da ljudi imaju dosta problema što se tiče zagađenosti u Sarajevu. Ovo je poslije rata bilo najviše izraženo. Ujedno, Sarajevo je u kotlini tako da ljudi imaju probleme sa disanjem. Mislim da je grad zagađen.»

Mnoge organizacije u BiH se bave zaštitom okoliša. Direktorica nevladine organizacije za zaštitu životne sredine Fondeko Halida Vuković ističe da je od 1994. godine ova organizacija realizirala brojne projekte. «Iz tih projekata bih ja izdvojila one koje smo radili za EU jer smo radili na edukaciji školske populacije. Također bih izdvojila reviju Fondeko svijet koju izdajemo od 97. godine, i borimo se sa finansijama. U tome nam je jako pomogla Fondacija Heinrich Böll.»

Deponije i život iza zatvorenih prozora

Gospođa Vuković kaže da je časopis «Fondeko svijet» jedinstven po temama koje obrađuje, ne samo na prostoru BiH. «Mi ne zaustavljamo industrijsku proizvodnju ali tražimo da se odvija uz što manje zagađenje sredine.» Organizacija Fondeko posebno je angažirana na uspostavi uravnoteženog razvoja, kaže direktorica Vukovića. «Svi su kantoni dobili sredstva, tamo gdje je određeno da se gradi, od Svjetske banke. Ta sredstva su, naravno, potrošena a deponije nisu izgrađene. Razlog je bunt lokalnog stanovništva.»

U vezi sa izgradnjom savremenih deponija, ima i pozitivnih primjera. Nedavno otvorena, deponija Mošćanica kod Zenice, građena je tri godine, a na usluzi građanima biće naredna tri desetljeća. Federalni ministar zaštite okoliša i turizma Nevenko Herceg kaže da je ova deponija tek početak projekta upravljanja čvrstim otpadom u BiH. «Naš cilj nije izgraditi deponiju odlagališta, nego centar za upravljanje čvrstim otpadom. I namjeravamo ukupno 16 takvih centara u BiH izgraditi zajedno sa Svjetskom bankom i entitetskim vladama.»

Mještani Mjesne zajednice Mošćanica dugo su se protivili izgradnji deponije na ovom području. Predsjednik Mjesne zajednice Esad Selimpašić. «Pa, 1.150.000 je uloženo u ovu mjesnu zajednicu i imamo eko rentu koja je najveća dobit jer će od jedne tone 80 feninga ići Mjesnoj zajednici Mošćanica.»

Direktive Evropske unije

Izgradnja savremenih deponija u BiH ipak je proces koji se odvija isuviše sporo. Ispaštaju građani, čiji se životi nerijetko prevaraju u pravi pakao. U Posavskom kantonu, na području općine Domaljevac-Šamac, 500 metara od naselja je deponija otpada. Mještanke čije su kuće najbliže deponiji kažu da je život postao nemoguć. «Imamo problema da ne možete zamisliti. Od dima, od smrada, od pacova, prozore ne smijemo otvoriti.» «Mrtve svinje bacaju, smrdi tako da se ne može proći od teškog smrada.»

U Vladi Federacije su nam potvrdili da, na osnovu Strategije za zaštitu okoliša, ubrzano rade na izgradnji mreže savremenih eko deponija koje bi trebale riješiti probleme sa kakvima se susreću stanovnici općine Domaljevac-Šamac. Radi se o dokumentu koji, prema direktivama Evropske unije, definira ponašanje prema okolišu u periodu od deset godina, kaže Tomislav Lukić, savjetnik u federalnom ministarstvu za okoliš i turizam. Pitali smo ga da li EU postavlja neke uslove vezane za ekologiju, državama koje se namjeravaju priključiti evropskoj porodici naroda. «Evropska unija ne postavlja nikakve uslove, nego donosi okvirne direktive u okviru kojih se postojeća legislativa mora uskladiti. Oni određuju ponašanje spram okoliša, a vi se prilagođavate i shodno tome izrađujete svoje zakonske akte.»

Obnovljivi izvori energije – da, ali ne po svaku cijenu

U BiH, baš kao i u zapadnoj Evropi, sve su aktuelnija pitanja koja se odnose na obnovljive izvore energije. Iskorištavanje hidro-potencijala je, u tom smislu, posebno značajno za BiH. No, i izgradnja hidrocentrala i brana također može narušiti skladan odnos s prirodom, pa i izazvati ekološke katastrofe ukoliko se tom poslu prilazi neodgovorno i isključivo sa aspekta finansijske dobiti. Udruženje za zaštitu okoline «Zeleni Neretva – Konjic» formirano je prije deset godina, kada je spriječena izgradnja hidroelektrane Konjic sa branom neposredno iznad grada. Sekretar udruženja Amir Variščić. «Nikad nismo rekli da smo protiv svake brane na svijetu. Podrđavamo obnovljive izvore energije, vjetroelektrane, biomase, solarnu energiju, kao i male protočne centrale koje će se graditi uz poštovanje propisa i zakona, ali ni te ne treba graditi na lokacijama sa jednom neprocjenjivom prirodnom vrijednošću koju treba sačuvati.»

Kako sačuvati bosankohercegovačke rijeke i njihova staništa brojnih životinjskih i biljnih vrsta, a istovremeno iskoristiti njihov hidro-energetski potencijal? Hoće li i po hercegovačkim brdima uskoro početi nicati vjetroelektrane? Mnoge firme i iz zapadne Evrope zainteresirane su za ove projekte. Veliki novac koji je u igri dodatno brine organizacije koje se u BiH bave zaštitom okoliša. One, međutim, strahuju da se u projektima, oko kojih se spore politički moćnici u ovoj zemlji, ekološki aspekt samo deklarativno spominje.