Smrt fašizmu, sloboda narodu...

„65 godina Radio Sarajeva, Radija Bosne i Hercegovine, BH radija 1 je duga i respektabilna tradicija koju treba poštovati čak i u evropskim okvirima,“ kaže direktorica BH radija 1 Senada Ćumurović. "Nedavno sam bila na jednom seminaru gdje je kolega sa BBC-a veoma ponosno rekao da BBC postoji 85 godina i kada je čuo ovaj podatak, da je naš radio startao 10. aprila 1945. godine bio je veoma iznenađen", kaže direktorica BH radija 1.

"BH Radio 1 je okrenut budućnosti, prilagođava se i nekim uslovima koje diktira i pojava novih medija. Radio nije ugasio novine, televizija nije ugasila radio, a ni internet nije ugasio ni radio ni televiziju. Sigurno je da su to neki novi pravci koji i nas na radiju podstiču da ovaj medij prilagodimo današnjem načinu življenja ljudi i modernim tehničkim trendovima“, ističe Senada Ćumurović. "Radio je uvijek bio najbrži medij, ali danas imamo ozbiljnu konkurenciju u internetu što treba uzeti u obzir planirajući dalji razvoj ovog medija", kaže direktorica BH radija 1.

Medij koji je obilježio historiju

Emitiranje programa na Radio Sarajevu počelo je 10. aprila 45., četiri dana po oslobođenju glavnog grada BiH. Prvi tehničar i spiker ovog radija Đorđe Lukić izgovorio je: "Smrt fašizmu - sloboda narodu! Ovdje Radio Sarajevo". Lukić je tada saopćio vijesti o kapitulaciji tadašnje nacističke Njemačke. Radio je potom svjedočio brojnim značajnim događajima kojih se prisjeća i kolega iz nekadašnje Sportske redakcije Radija Sarajevo Nikola Bilić.

"U karijeri jednog novinara teško se može dogoditi da prvi javi svojoj zemlji, Bosni i Hercegovini i tadašnjoj Jugoslaviji, da je Sarajevo dobilo 14. Zimske olimpijske igre. Bio sam u Atini 19. maja 1978. na sesiji Međunarodnog olimpijskog komiteta na kojoj je donesena ta odluka. Tada je prvi put u historiji radija prekinut redovni program. Tako mi je srce lupalo da sam mislio kako će mi iskočiti i uspio sam samo izgovoriti; 'prije nekoliko trenutaka predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta je saopćio da je Sarajevo dobilo organizaciju 14. Zimskih olimpijskih igara', i ništa više," sjeća se Noka Bilić.

Ratno vrijeme 1992-1995

Jedan od urednika Informativnog programa Radija BiH u proteklom ratu (1992-1995) bio je i Miodrag Oljača. "Mi smo tada bili u svojevrsnoj informativnoj blokadi koju smo na razne načine razbijali. Zahvaljujući i radio amaterima uspjeli smo pokriti događaje u BiH tih ratnih godina. Nije nas puno bilo, ali smo radili sa velikim entuzijazmom. Tada smo emitirali i dnevnike radija i televizije. U Sarajevu, naravno, nije bilo sigurnog mjesta zbog svakodnevnog granatiranja i snajperskog djelovanja, ali smo mi u 'Sivom domu' bili relativno sigurni zbog debelih zidova ove zgrade."

Rat je prošao i nastupila su nova vremena i nove tehnologije. Vodeći ton majstor na BH radiju 1 Nermin Zorlak kaže da ovaj radio svoj program proizvodi na digitalnoj platformi. "Obučili smo i novinare za kompletan proces proizvodnje i oni su u mnogome preuzeli neke poslove tonskih snimatelja, a to je omogućila digitalna platforma. Prednost ove platforme je i brzina realizacije, poboljšana pretraga materijala, odnosno naše baze podataka, kao i slanje materijala, ali to je samo jedna stepenica prema digitalnom emitiranju programa", kaže Zorlak.

7. maja 2001. i prvi dnevnik BH Radija 1

Urednica u Informativnom programu BH radija 1 Semra Duranović-Koso 25. godina radi u Informativnom programu radija. "Ono čega se posebno sjećam su prvi višestranački izbori u BiH. Tada sam bila reporter u Skupštini BiH, a Izborna komisija je svaka dva sata davala informacije o trenutnim izbornim rezultatima. Tada su pobijedile nacionalne stranke što je za mene bio šok. Nagradili su me kao reportera tako što su me poslali i na izbore u Beograd", kaže Semra Duranović Koso.

Semra je bila i voditelj prvog Dnevnika BH radija 1. "To je bilo 7. maja 2001. godine, kada su u Banjoj Luci izbili neredi. To je za nas bilo stresno, ali ne toliko zbog nereda u Banjoj Luci, koliko zbog susreta sa novom digitalnom tehnologijom, obradom tonskog materijala na posebnim kompjuterskim programima, ali je na kraju ipak sve odlično bilo urađeno", kaže "prvi glas" BH radija 1.

Radijski spikeri još samo na Javnom RTV servisu

"Što se tiče spikera, dogodila se velika transformacija", kaže spiker BH radija 1 Aida Krehić. "Smanjuje se broj ljudi koji su specijalizirani za taj posao. To je posao koji u BiH još uvijek postoji samo na Javnom servisu i jedna je od stvari po kojima se BH radio 1 kao dio tog servisa razlikuje od drugih radio stanica. Puno manje nego ranije se pridaje pažnja kulturi govora, gotovo da svako može pred mikrofon, ali ja vjerujem da će BH radio 1 i dalje zadržati tu tradiciju, da će njegovati spikerski poziv i da će u budućnosti biti više ljudi koji će mu se posvetiti", kaže Aida Krehić.

U povodu 65. godišnjice radija, sinoć (10.04.) je emitirana specijalna emisija Radio-televizije BiH. Bila je to prilika i za druženje, evociranje brojnih uspomena, prepričavanje mnogih anegdota. Nekadašnji novinar Radio Sarajeva Zoran Kapetanović kaže da radio kao medij voli i poštuje i da je to "dio njegovog srca". "Nema šta nisam radio na radiju, od jutarnjih programa, noćnih programa, Đerdana, terena i sve je uvijek bilo nekako lijepo i nikada mi ništa nije bilo teško", kaže Zoran Kapetanović.

Nema Muje, nema ni vijesti

Zoka Kapa se prisjeća i anegdote koja se već godinama prepričava u novinarskim, posebno radijskim krugovima u Bosni i Hercegovini. "To je bilo osamdesetih godina u noćnom programu Radio Sarajeva kada je redaktor u vijestima bio moj dragi prijatelj i nesuđeni kum u jednom od mojih brakova Mujo Delibegović, a ja urednik i voditelj noćnog programa. Imao je neku privatnu aktivnost i zamolio me da pročitam umjesto njega noćne vijesti koje su se emitirale svakog sata," kaže Zoka.

"Znao sam da je on, tamo gdje otišao, upalio radio da čuje da li je sve u redu. U 1 sat, poslije ponoći, u prvim vijestima, kazao sam koliko je sati, da je to noćni program, uradio sam onaj spikerski dio, a onda sam napravio pauzu od nekoliko sekundi, što je u radijskom prostoru ogromno. Potom sam rekao 'nema Muje, nema ni vijesti'. Mujo se na mene nije mogao naljutiti, jer tu nije bilo zlobe", kaže Zoran Kapetanović koji je sada novinar Kantonalne televizije u Tuzli.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Zorica Ilić