Libija: Smrtna kazna za Gadafijevog sina

DW: Unatoč UN-ovom mirovnom sporazumu, Libija se i danas pokušava izboriti sa aktuelnom situacijom. Dvije vlade, ona međunarodno priznata, ali i samoproglašena islamistička vlada u Tripoliju, bore se za prevlast. U takvom okruženju stvoren je svojevrsni vakuum moći, što je omogućilo formiranje raznih lokalnih militantnih grupa, među njima svakako i Islamske države, koje nastoje preuzeti vlast i koje formiraju kampove za obuku džihadista. Udruge za ljudska prava dokumentiraju slučajeve zastrašivanja advokata i sudaca. Postoji li u Libiji uopće pravni sistem?

Nassr al-Hawari: Ne. Naš pravni sistem više ne postoji, nikako. U zatvorima je masovno rašireno mučenje zatvorenika, mnogima je onemogućen kontakt s advokatima, a mnogo je i slučajeva zatvorenika koji ne primaju adekvatnu medicinsku pomoć. Bivši šev obavještajaca, Abdulla Senussi, na primjer, nema advokata. Također je problem što su mnogi advokati uplašeni da se prime njegovog slučaja. Plaše se da bi zbog zoga i sami mogli postati metom.

Saif al-Islam, jedan od sinova bivšeg lidera Muamera Gadafija, danas (28.7.2015) je u Tripoliju osuđen na smrt strijeljanjem. Šta ta presuda znači za političku stabilnost u zemlji?

Pitanje je hoäe li presuda biti izvršena. Pogledajte, na primjer, slučaj bivšeg ministra obrazovanja Ahmeda Ibrahima, koji je na smrt osuđen još 2013. godine, a presuda još nije izvršena.

Saifa al-Islama al-Gaddafija Libiji je prošle godine izručio Niger, u koji se sklonio 2011. godine nakon svrgnuća njegovog oca. Vlasti su ga optužile da je čak i iz egzila poticao nemire na jugu Libije. Da li danas članovi bivše najmoćnije libijske familije imaju ikakvog utjecaja na dešavanja u zemlji?

Saif al-Islam nije imao ni moć ni utjecaj kakve je imao njegov otac. Neka plemena su ga, istina, podržavala, ali, s druge strane, mnoga plemena koja su tradicionalno podržavala Gadafijev klan, to više ne čine, jer imaju svoje članove u jednoj od aktuelnih vlada. Znači, to više nisu politička pitanja, već plemenske veze. Upravo zbog toga Gadafi je izgubio mnoge svoje sljedbenike. Ipak, u posljednje vrijeme sve je više glasova podrške familiji Gadafi, ali i bivšem šefu obavještajaca Senussiju, budući da su ljudi uvjereni da bi se oni mogli suprotstaviti Islamskoj državi i ekstremistima.

Libijska vojska pod komandom general Khalifa Belqasima Haftara, kojega je na tu poziciju imenovala međunarodno priznata vlada u Tobruku, bori se protiv Islamske države, koja se sve više učvršćuje u toj zemlji. Postoji li u toj borbi ikakav politički nadzor?

Libijska vojska se bori protiv Islamske države u Benghaziju, kao i u većini gradova na istoku zemlje, ali Tripoli i zapadna Libija su pod kontrolom Islamske države. Haftar djeluje nezavisno, nije blizak niti jednoj borbenoj frakciji u Libiji, pa ga se, stoga, plaše i sekularne grupe, ali i islamisti, jer znaju da nije na ničijoj strani. General Haftar potpuno je nezavistan, pa postoji bojazan da bi on mogao uraditi isto što i al-Sisi u Egiptu.

Abdel Fattah al Sisi, bivši armijski general koji je postao predsjednik, svrgnuo je bivšeg predsjednika Egipta i člana Muslimanskog bratstva Mohammeda Morsija 2013. godine, nakon masovnih protesta. Da li je sličan vojni udar moguć i u Libiji?

Sudeći prema onome što je general Haftar rekao do sada, ne bojim se da bi se u Libiji moglo desiti tako nešto. Ipak, nikad se ne zna, može se desiti.

Nassr al-Hawari je suosnivač i direktor libijske Organizacije za ljudska prava.