Soči, cenzura interneta i Edward Snowden

Andrej Lugovoj je čovjek iz obavještajnih službi. Ovaj biznismen i agent nekadašnjeg KGB-a se sumnjiči da stoji iza ubistva bivšeg špijuna Aleksandra Litvinjenka u Londonu. Ovaj slučaj je 2006. godine izazvao diplomatske napetosti između Rusije i Velike Britanije. Rusije je odbila izručenje Lugovoja. Spor je privremeno okončan time što je ovaj bivši agent izabran u ruski parlament gdje uživa politički imunitet. Tamo je ubrzo pronašao novog "dežurnog neprijatelja" - one koji izazivaju nerede objavljivanjem raznih članaka u internetu.

Pritisak na Facebook & Co.

Lugovoj, član populističke stranke Vladimira Žirinovskog, jedan je od autora zakona o pravima u internetu, koji stupa na snagu 1.februara 2014., uoči samog početka Zimskih olimpijskih igara u Sočiju. Zakon proširuje ovlasti organa sigurnosti da blokira pristup određenim internet stranicama. Ubuduće će internet-provajderi morati da po nalogu vlasti, osim stranica sa dječijom pornografijom, blokiraju i stranice koje "pozivaju na učešće u masovnim skupovima".

"Tako bi svaki poziv na proteste upućen preko Facebooka mogao da bude povod prijetnji telekomunikacione agencije da će blokirati pristup Facebooku u cijeloj Rusiji, ako ta socijalna mreža ne ukloni sporni poziv", upozorava internet-aktivista Aleksej Sidorenko.

Putin povećava kontrolu

Otkako je Vladimir Putin 2012. ponovo postao ruski predsjednik, stalno se povećava kontrola nad internetom. Predsjednički izbori te godine su posebno u Moskvi i Sankt Peterburgu bili propraćeni protestima na koje su aktivisti pozivali preko interneta. Odmah po završetku izbora počela je strožija kontrola socijalnih mreža.

"Tokom izbora Facebook je postao popularan u Rusiji", kaže Andrej Soldatov, koji uređuje internet stranicu koja opisuje aktivnosti ruske obavještajne službe: "Već tada su obavještajci shvatili da ne znaju kako da postupaju prema internet mrežama čije je sjedište u inostranstvu." Do tog trenutka su rasprave u internetu vođene uglavnom preko ruskih blog-platformi, poput stranice pod nazivom Livejournal. Tajne službe su imale pristup toj stranici. Novi zakon stoga služi kao sredstvo pritiska kako bi se na saradnju prislili koncerni poput Googla ili Facebooka.

Snowden kao izgovor za cenzuru

Organizacija Reporteri bez granica je Soldatova i Sidorenka nedavno pozvala u Berlin, kako bi s njima razgovarala o razvoju situacije u ruskoj internet-mreži. Ova organizacije je nedavno zabilježila dalji pad slobode medija u Rusiji i ovu zemlju je sada svrstala na 148 mjesto na rang-listi zemalja sa slobodom štampe.

Pri tome se Kremlj tokom protekle godine pobrinuo za veliko iznenađenje kada je bivšem agentu američke obavještajne agencije NSA Edwardu Snowdenu odobrio politički azil. Snowdenu je azil odobren nakon što je objelodanio masovno nadziranje interneta od strane američkih obavještajaca. I dok je on, ne samo u Rusiji, nego i u drugim zemaljama, slavljen kao heroj, njegov boravak nije doprinio slobodi interneta u "novoj domovini", tvrdi Soldatov.

Naprotiv. Političari odani vlastima su Snowdenova otkrića uzeli kao povod zahtjevima za pooštravanje kontrole interneta jer se tako, navodno, od američkih koncerna štite lični podaci građana Rusije. Snowden je inspirisao ruske vlasti da aktualizuju svoje sisteme i tako postanu sličniji agenciji NSA, upozorava Sidorenko i dodaje: "Mogu samo da uputim apel evropskim državama da ponude utočište Snowdenu. Svuda bi mu bilo bolje nego u Rusiji."

Autori: Mathias Bölinger/Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić