Socijalizam u kapitalizmu

Njemačka željeznica organizirana je kao koncern, a za sebe tvrdi da je nakon njemačke pošte druga po veličini transportna firma na svijetu. Godišnji je promet preko 30 milijardi eura, ima 237.000 zaposlenih a zarada u prošloj godini iznosila je 2,5 milijardi eura. Istovremeno se investira i u inozemstvu: tako je primjerice Njemačka željeznica preuzela vlasništvo nad nekim špediterima u Velikoj Britaniji i SAD, a angažirana je i u Francuskoj. Ipak je to državna firma u kojoj je zaposleno i oko 46.000 državnih službenika, a politički odgovoran za nju je savezni ministar prometa. Trenutno je na toj funkciji Wolfgang Tiefensee. Svim pokušajima privatiziranja on se odlučno suprotstavlja: "Sadašnji financijski pokazatelji ne opravdavaju niti djelomičnu privatizaciju u dogledno vrijeme. Situacija nije takva da se može ostvariti zarada koju mi trebamo."

Firme u zagrljaju države

I tako u svijetu globalnog kapitalizma, Njemačka, jedna od najjačih industrijskih zemalja svijeta, zadržava vlasništvo nad svojom željeznicom, profitira od njene zarade i štiti je od prevelikih udaraca na slobodnom tržištu. To, međutim, nije jedini primjer. Najveći logistički koncern na svijetu, Deutsche Post DHL, dakle Njemačka pošta, tek je 2005. godine prestala biti u većinskom državnom vlasništvu, mada država i danas ima 30% dionica. Kada je 1989. godine na mjesto predsjednika upravnog odbora došao Klaus Zumwinkel, državna pošta je bila u lošoj situaciji: "Od početka se razmišljalo o tome da se Pošta, koja je imala velike gubitke, sanira, da počne ostvarivati zaradu. Ja sam otprije bio s tom vrstom posla upoznat."

Socijalna državna privreda

Zumwinkel, koji je morao dati ostavku i nedavno je osuđen zbog utaje poreza, svoj je posao dobro obavio: danas ovaj svjetski koncern ima promet od gotovo 65 milijardi eura, zaradu od 3,5 milijarde godišnje a zapošljava 520.000 ljudi širom svijeta. Gotovo polovica od 150.000 zaposlenih u Njemačkoj su državni službenici.

Bilo kao većinski vlasnik ili kao najveći pojedinačni dioničar - njemačka država je dakle itekako poduzetnički aktivna. To je ovdašnja filozofija tzv. "socijalne tržišne privrede". Uz željeznicu i poštu tu su primjerice još i telekom ili Volkswagen, a, kako je najavio ministar rada Olaf Scholz, uskoro bi se u tom klubu mogao naći i Opel kojeg potresa velika kriza: "Ne smijemo se bojati mjera koje su nužne. Tu nam ne pomažu riječi i ideologija - ako je potrebno treba u obzir uzeti i sudjelovanje države u vlasništvu."

Autor: Zoran Arbutina

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić