Spašavaju se banke, a ne Grčka

Nakon propalog samita EU u vezi sa planiranjem finansija jedan dio Evropske unije, zapravo 17 zemalja evro-zone pokušaće i ovog ponedjeljka da demonstriraju da su ipak sposobni da djeluju. Ministri će po treći put, pod vođstvom luksemburškog premijera Žan-Kloda Junkera (Jean-Claude Junkcer) da dogovore isplatu nove tranše kredita Grčkoj koja će, ukoliko se to uskoro ne dogodi, biti u nemogućnosti da plaća svoje obaveze. Junker je još u Briselu rekao da je njegovo strpljenje na izmaku. "Mislim da u ponedjeljak moramo da se odlučimo. Situacija je takva da mi sada moramo da obavimo zaključna savjetovanja." On je u petak kazao da su problemi daleko do rješenja. Junker je u subotu održao telefonsku konferenciju s ministrima finansija Evro grupe, kako bi pripremio sastanak za ponedjeljak. Međutim, rezultati telefonske konferencije nisu saopšteni. I za vrijeme sastanka na vrhu EU-a prošle sedmice Junker je šefovima država i vlada pokušao objasniti koliko je dramatično stanje u kojem se Grčka nalazi.

Potraga za 14 milijardi

Prošlog ponedjeljka (19.11.) 17 članica evro-zone i šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristin Lagard (Christine Lagarde) nisu uspjeli postići dogovor oko finansiranja paketa pomoći za Grčku. Problem je u tome što Atina u idućoj tranši ne treba samo planiranih 31 milijardu nego čak 45 milijardi evra. Grcima zbog teške recesije treba produženi rok od dvije godine za smanjivanje zaduženja na dozvoljeni nivo. To odgađanje za sobom povlači troškove od dodatnih 14 milijardi evra. Njemački ministar finansija Volfgang Šojble (Wolfgang Schäuble) izjasnio se protiv novog, dodatnog programa pomoći za Grčku. Zato stručnjaci evro-zone ispituju mogućnost korišćenja drugih izvora novca. Prijedlozi se kreću od olakšica kod kamata za tekuće kredite preko odricanja od naplate kamata od strane Evropske centralne banke pa sve do otkupa starih grčkih zaduženja na finansijskim tržištima. No, pitanje je da li će te mjere na kraju donijeti potrebnih 14 milijardi evra.

Oklijevanje članica evro-zone razljutilo je grčkog premijera Antonisa Samarasa. Na marginama prošlonedjeljnog sastanka na vrhu EU je izjavio: "Mi smo izvršili naše obaveze. Sada su na potezu naši evropski partneri i MMF da obave svoj dio posla." I stvarno: međunarodna Trojka u sastavu predstavnika Evropske komisije, Evropske centralne banke i MMF-a je potvrdila da je Grčka usvojila nužne programe štednje te sprovela reforme. No, Atina to nije obavila u zadanim rokovima i zato su joj potrebne još dvije dodatne godine za smanjivanje javnog duga na ispod 120 odsto svog BDP-a. Osim toga, recesija u toj državi je očito znatno veća nego što se prvobitno očekivalo.

MMF će navodno popustiti

Prema nekim neslužbenim informacijama, Kristin Lagard će navodno ipak pristati na produženje rokova Atini. MMF će u tom slučaju u 2020. godini prihvatiti grčki javni dug od 124 posto. Sadašnje grčko zaduženje iznosi oko 170 odsto BDP, a očekuje se da će iduće godine zbog recesije još porasti.

Jozef Akerman (Josef Ackermann), bivši šef Njemačke banke, pak smatra da će biti nužan još jedan oprost dugova Grčkoj. Mnoge članice evro-zone i Evropska centralna banka odbijaju taj prijedlog jer su i same grčki povjerioci pa bi to za njih značilo velike gubitke. U martu ove godine su se privatni povjerioci poput banaka, velikih investitora i osiguravajućih kuća odrekli dijela svojih potraživanja od Grčke. Akerman sada računa s tim da će isti korak morati preduzeti i pojedine države: "Do toga će kad tad morati doći. Ne mogu ni zamisliti da se Grčka samostalno može izvući iz ove katastrofe jer su privredni impulsi jednostavno preslabi." On se također izjasnio protiv izlaska Grčke iz evro-zone jer smatra da bi to uzrokovalo još veće troškove nego spašavanje te zemlje. Drugačijeg je mišljenja finansijski stručnjak Maks Ote (Max Otte). On smatra da Atini treba oprostiti dugove, da izađe iz evro-zone i da ponovo počne s vlastitom, obezvrijeđenom valutom. Ote pri tome ističe da od finansijske pomoći nemaju direktne koristi grčki građani: "Plaćaju se kamate, otplaćuju dugovi. Spašavaju se banke, a ne Grčka." On upozorava da se zato ne može govoriti o "spašavanju Grčke".

Autori: Bernd Riegert/ Andrea Jung-Grimm/ Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović