Spajanje Srbije i Crne Gore

Budući Koridor 11 čiji je dio i dionica Ub-Lajkovac, povezivati će Srbiju sa Crnom Gorom, Italijom i Rumunijom. Od Beograda, krak tog autoputa i Koridora 11 ići će kroz Vojvodinu, do Vršca, i dalje do Temišvara u Rumuniji.

Planirano je da Srbija gradi auto put do Boljara a Crna Gora do Bara, što bi Srbiji obezbijedilo i vezu sa Barijem u Italiji.

Mrkonjić je rekao da je u naredne četiri godine planiran završetak autoputa od Beograda do Čačka, koji je dio magistrale ka južnom Jadranu. On je dodao da je potom, u slijedeće četiri godine, planiran završetak dionice do Bara, odnosno do Boljara sa srpske strane.

Vlada Srbije planira da dio novca za taj posao, kako su ranije isticali nadležni, od ministra srpski ministar infrastrukture Milutin Mrkonjić

do ministarke za Nacionalni investicioni plan Verice Kalanović, obezbijedi iz republičkog budžeta, jedan dio od kredita kao od najavljene prodaje Telekoma. Jedna od varijanti je i da Srbija i Crna Gora zajedno konkurišu kod međunarodnih finansijskih organizacija.

Isplativost upitna?

Stručnjaci međutim nisu saglasni da li je isplativo graditi autoput ka Crnoj Gori. Stručnjak za investicije Mahmut Bušatlija kaže i da nema interesa da se gradi autoput Beograd-Bar jer je „sezonskog karaktera“.

„Autoputevi se grade tamo gde imate određenu naseljenost. Ne vidim razloga da od Beograda do Boljara bude autoput, to treba da bude dobar put. Izgradnja autoputa je jako skupa jer se radi o teškom terenu. Osim toga taj autoput će imati sezonski karakter, jer ako sada imate žejeznicu koja prevozi dva miliona tona robe između Beograda i Bara, a zna se da barska luka nema nema veći kapacitet od ta dva miliona, što će vam onda autoput. Osim toga ako imate željeznicu, neće se koristiti autoput jer je to skuplji način transporta, tako da je autoput jedna ishitrena ideja koja je utoliko neizvodljiva“, kazao je Bušatlija.

Stručnjak za investicije Milan Kovačević je međutim suprotnog mišljenja.

“Sve do Zlatibora imate vrlo veliku frekvenciju, čak na nekim dijelovima znatno veću od one na putu od Subotice do Grčke i Bugarske”, kazao je on za Dojče Vele.

Modernizacija pruge Beograd-Bar

Srbija i Crna Gora planiraju da zajedno modernizuju prugu od Beograda do Bara, najmlađu prugu u bivšoj Jugoslaviji, koja nikada nije rekonstruisana i na čijim pojedinim dijelovima vozovi saobraćaju čak ispod 20 kilometara na sat. Prosječna brzina pruge je oko 30 -40 km/h.

Prve procjene, koje je uradila italijanska kompanija Italfer u saradnji sa Saobraćajnim institutom iz Beograda, kažu da će za rekonstrukciju pruge Beograd-Bar biti potrebno oko 340 miliona eura, a konačna studija koju finansira italijanska vlada trebalo bi da bude završena do oktobra. Bušatlija, međutim, kaže da je cifra nerealna jer je pruga Beograd-Bar dosta zapuštena i decenijama ništa nije rađeno na njoj.

On je dodao da bi 350 miliona eura bilo dovoljno da je pruga u dobrom stanju pa da se „pokrpi“ i osvježi i da se poboljšaju instalacije.

„Ako misle da se obezbijedi prosječna brzina od 100 km/h, što se najavljuje, treba napraviti novu prugu“, kazao je Bušatlija.

On je kazao da ne vjeruje u tvrdnje da je Italija zainteresovana za izgradnju pruge, zbog svojih interesa, kako se čuje u javnosti i da zato lobira kod međunarodnih institucija da se obezbijedi novac.

Milan Kovačević upozorava da bi što prije trebalo reorganizovati željeznicu, da neke pruge treba ukinuti jer su potpuno neisplative i da treba napraviti racionalizaciju u toj državnoj kompaniji.To je, prema njegovom mišljenju, uslov da bi bilo kakva nova ulaganja i modenizacija bila isplativa, odnosno, uspješna.

Jedno od ključnih pitanja je i odakle obebijediti novac za sve ove projekte?

Novac i iz evropskih fondova

Prema riječima Bušatlije, Srbija nema novca za realizaciju tih projekata i ne može više da se komercijalno zadužuje za infrastrukturu. “Srbija neće moći obezbijediti novac sve dok ne shvati da nije zadatak države da ona bude vlasnik kompletne infrastrukture, već da obezbijedi uslove za javno privatno partnerstvo, odnosno da u infrastrukturne projekte uđe privatni kapital”, kazao je on.

Milan Kovačević međutim tvrdi da će Srbija kako se bude približvala EU moći da dio novca obezbijedi preko te organizacije i dodaje da je EU zainteresovana da Srbija ima dobru infrastrukturu i da bude što bolje povezana.”Međutim i to što možemo da dobijemo mi ne znamo da iskoristimo, ima puno primjera gdje novac EU nije iskorišćen jer se nismo dobro pripremili. Da bi dobijali novac treba da budemo mnogo bolje organizovani”, kazao je Kovačević.

Srbija prema Master planu, koji je vlada nedavno usvojila, planira da u narednih petnaest godina u razvoj infrastrukture investira oko 22 milijarde evra.

Autor: Vesna Rajković

Odg. urednik: Zorica Ilić