Specijalni sud za borbu protiv korupcije

Prijedlog je predstavio bugarski ministar pravosuđa Cvetanov ističući kako se time želi povečati efikasnost sudova. Ali oporba, organizacije za zaštitu ljudskih prava i odvjetnici upozoravaju da bi poseban sud mogao narušiti temelje demokracije te da bi mogao postati instrumentom vlade za zastrašivanje protivnika.

"Cilj je osnivanje dvaju vrsta sudova – jedan za opće i drugi za slučajeve koje vlada želi dobiti po svaku cijenu", smatra Daniela Dokovska, poznata bugarska odvjetnica.

Uhićenja - pa onda dugo ništa!

Europska unija još uvijek nadzire Bugarsku koju tjera da nadoknadi zaostatke za europskim zakonima i standardima koje nije ispunila, mada je još od siječnja 2007. godine članica. Europska komisija je već više puta upozorila Sofiju kako nije zadovoljna sporošću vlade da podzume konkretne mjere u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Kritika se prije svega odnosi na sudske procese koji se odugovlače ili zbog zdravstvenog stanja optuženih ili zbog odsutnosti njihovih odvjetnika.

Policija je za vrijeme sadašnjeg premijera Boika Borisova, uhitila na desetke osoba koje su optužene za korupciju i organizirani kriminal. Među uhićenima su i tri bivša ministra, ali i nakon osam mjeseci i spektakularnih prizora uhićenja se još uvijek čeka na prve presude.

Plan Vlade je da svoj prijedlog zakona proslijedi parlamentu u roku od mjesec dana, a posebni sud bi počeo s radom iduće godine. Bugarski parlament usvojio je već nekoliko zakona u okviru borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije.

"Posebni" dokazi za posebne sudove

Kritičari novog prijedloga zakona ističu da se ovim propisima daje previše ovlasti policiji i omogućava konstruiranje dokaza. Drugim riječima - za manipulaciju sudskih procesa. Ne samo to: time što stvara posebne sudove, vlada se optužuje da želi "preskočiti" neovisnost sudova kako bi postavila svoje prioritete u pravosuđu.

I premijer Borisov i ministar pravosuđa Cvetanov bivši su visoki dužnosnici policije i više puta su optužili pravosudni sustav da je korumpiran i preblag prema kriminalcima. Suci su im uzvratili da su procesi bili loši zbog nesposobnosti policije da prikupi solidne dokaze.

Po ovom prijedlogu, specijalni sudovi bili bi povezani s posebnim uredom tužitelja, koji bi imao 15 dana da nakon završetka preliminarne istrage izađe s optužnicom. Nakon toga, sudac bi bio obavezan da u roku od 15 dana donese presudu nakon što obrana iznese svoju završnu riječ. Oba roka upola su kraća od predviđenih za uobičajena pravosudna tijela u Bugarskoj.

Borba i protiv korupcije - i demokracije

"Godinama se od Bugarske tražilo da uloži veće napore u borbi protiv korupcije", rekao je Kristian Vigenin, bugarski socijalistički zastupnik u Euroskom parlamentu, ali i on smatra kako su "najnoviji napori u borbi protiv korupcije prerasli u borbu protiv demokracije".

"Postoji samo jedan sud, a to je onaj koji je utemeljen na zakonima", ističe profesor povijesti Dragomir Draganov koji je dodao kako "svi ostali izvanredni, vojni ili provizorni sudovi predstavljaju samo jednu stvar, a to je miješanje vlade u rad neovisnog sudstva".

Unutar Europske unije, i Italija i Španjolska imaju posebne sudove koji se bave borbom protiv mafije i slučajevima vezanim uz terorizam. Ustavni sud u Slovačkoj odbacio je stvaranje sličnog suda. Iz Europske komisije su odbili komentirati ovo pitanje, jer je organizacija pravosudnog sustava u nadležnosti zemalja članica. Predstavnica organizacije za zaštitu ljudskih prava Ivanka Ivanova iz Otvorenog društva u Sofiji poručila je da sudove kakve predlaže bugarska vlada, imaju samo zemlje kao što su Indonezija, Kongo, Filipini i Sierra Leone.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: A. Slanjankić