Spomenik žrtvama nacista u tržnom centru?
12. februar 2018
Toranj stare vijećnice u Hamburgu uzdiže se visoko iznad okolnih zgrada, u samom centru "starog grada" njemačke metropole. U prizemlju je hotel, a reklame na prozorima kažu da se na višim spratovima kriju luksuzni stanovi. Ovo istorijsko zdanje danas je staro preko 300 godina.
Iza elegantne fasade krije se mračna priča – još od 1933. Gestapo je baš u tim prostorijama mučio protivnike nacističkog režima.
Pročitajte i: Dokumenti o Aušvicu postali dio Svjetske baštine
Jedan od njih bio je berberin Herbert Bade. Bio je poznati komunista i štampao letke u kojima je napadao naciste. Gestapo je želio da sazna da li je pri tome imao saučesnike. To nikada nisu saznali, kaže njegov sin Detlef.
"Moj otac je ovdje doveden nekoliko puta", kaže on.
"Vezali su ga za drvenog gimnastičarskog konja i tukli ga dok nije počeo da krvari i pao u nesvijest. Proboli su mu nogu bajonetom," dodaje Detlef.
Deportacije u koncentracione logore
Brojni zatvorenici su iz gradske vijećnice prebačeni u logore smrti. "Za mnoge, ovo je bila prva stanica na putu patnje koji vodi do koncentracionog logora", kaže spomen-ploča, postavljena 1980-ih.
Nakon kraja rata, dešavanja u ovoj zgradi nisu bila poznata široj javnosti. Samo takozvana "putanja uzdisaja" koja vodi od ćelija u podrumu do nekadašnjih kancelarija Gestapoa, podsjeća na mračnu istoriju tog mjesta. Ostatak vijećnice je oštećen tokom rata, zatim renoviran i korišćen kao sjedište gradskog urbanističkog odsjeka sve do 2013.
Međutim, ova luksuzna zgrada od 2009 više nije u državnom vlasništvu. Grad je prodao nekretninu 2009. njemačkoj firmi Kvantum Imobilijen.
Novi vlasnici planiraju memorijalni centar
U kupoprodajnom ugovoru, Kvantum se obavezao da stvori "mjesto za učenje" o nacističkim zločinima počinjenim u zgradi. Iako je firma preprodala nekadašnju vijećnicu već 2013. godine, i dalje ima zakonsku obavezu da to učini.
Hamburški Odsjek za kulturu smatra da je planirani memorijalni centar veliki korak naprijed. Po prvi put, kažu zvaničnici, u zgradi će postojati izložba posvećena žrtvama nacističkog režima. Centar će imati i posebnu prodavnicu knjiga i kafe u kome će posjetioci moći da čitaju. Ostatak zgrade će i dalje biti korišćen za radnje, restorane, kancelarije i stanove.
Pročitajte još i: "Mi smo posljednji koji smo preživjeli Aušvic"
Memorijalni centar se 'smanjio'
Upravo zbog toga, planovi o izgradnji memorijalnog centra izazvali su bučne proteste. Komercijalizovani ambijent je nedostojanstven, kaže Kornelija Kert, predstavnica udruženja žrtava nacista. "Poenta je da to neće biti memorijalni centar, već izložba od 70 kvadratnih metara u tržnom centru, u komercijalnoj knjižari i kafiću. Lokacija je 'smanjena'", kaže ona.
I Detlef Bade kaže da je na djelu "sanacija" istorije.
"Moralo bi da se donekle preuredi onako kako je bilo ranije – u podrumu, gdje su ljudi zatvarani i tučeni na mrtvo ime. To je prikaz naše istorije, Gestapa. To dugujemo žrtvama."
Predstavnik firme Kvantum Imobilijen, Matijas Onken, odbacuje ove kritike. "Do sada je ovdje postojala samo spomen-ploča i ništa više", kaže on. "Kvantum želi da izgradi mjesto za sjećanje na žrtve. Zbog toga je prosto apsurdno da bilo ko tvrdi da se to sjećanje sada potiskuje."
'Neoprostiva greška' prema žrtvama
Memorijalni centar je trebalo izgraditi mnogo ranije, kaže gradski odbornik iz njemačke stranke Levica Norbert Hakbuš.
"Činjenica da ovdje još uvijek nismo odali poštu žrtvama je neoprostiva greška", kaže on. Hakbuš dodaje da društvo mora da se prisjeti svoje prošlosti i suoči se sa njom - ali ne onako kako to planiraju u Kvantum Imobilijen.
"Od spolja se neće ni vidjeti da ovdje postoji bilo kakav spomenik. Čini se da će se cio centar svesti na jednu knjižaru, i vlasnica knjižare će morati da zarađuje za život od nje. To je isuviše veliki zahtjev. Prostorije djeluju malo skučeno. Za nas bi jedan dostojanstven spomenik izgledao drugačije.
Krajem februara, gradski oci će pozvati zastupnike i protivnike ideje projekta na razgovor. Predstavnici firme Kvantum će takođe biti prisutni.
Detlef Bade to posmatra istovremeno sa skepsom i optimizmom. "Razumno je razgovarati. Ali institucije bi morale da učine nešto, a ne da sve ostane na riječima. Zbog toga je dobro što ćemo zajednički raditi na konceptu."