Sponzorisanje politike

Kvadratni metar štanda na kongresu liberala u Hanoveru koštao je 220 eura. Prostor je zakupilo sedamdesetak firmi – od udruženja apoteka do Audija koji je zakup platio 20.000 eura. Hajdi Klajn iz Inicijative lobikontrol kaže:

„Audi je imao štand od 100 kvadratnih metara, za šta je platio veliku sumu. Stranka određenu sumu plaća za zakup hale i to je ekonomska vrijednost štanda. Ostatak predstavlja prikriveno finansiranje stranke“.

To nije nigdje registrovano. O tome Hajdi Klajn: „U finansijskom izvještaju postoji rubrika ostali prihodi i rashodi, ali se ne vidi koliki je prihod u kategoriji sponzori“.

Afera Rent-a-premijer?

Nema uvida ni u to koliki se uticaj obezbjeđuje sponzorstvom. Tako je u njemačkim saveznim zemljama Sjeverna Rajna Vestfalija i Saksonija CDU velikim sponzorima obećavala kontakt sa predsjednicima vlada tih saveznih zemalja. Uz odgovarajuću nadoknadu, podrazumijeva se. Poslanik stranke Ljevica Ulrih Maurer smatra da je to nedopustivo:

„Ako neko u Njemačkoj može da iznajmi na sat predsjednika vlade, jer očekuje da će od toga imati koristi, tako nešto potkopava povjerenje, moralo bi se, na žalost, reći ostatak povjerenja u demokratiju“.

Sponzorima se trošak odbija od poreza

U međuvremenu je 80 procenata građana uvjereno da se donacijama i sponzorstvom obezbjeđuje uticaj na političare. Od poreza stranke dobijaju najviše 130 miliona eura godišnje i to im očigledno nije dovoljno. Zato primaju donacije i uzimaju članarinu što je precizno regulisano zakonom o strankama. Međutim, zakon ne kaže ništa o sponzorstvu što je za stranke dobra prilika da dopune budžete.

Za sponzorstvo su zainteresovane i firme, jer je prisustvo na partijskim kongresima dobra reklama, a trošak mogu da odbiju od poreza. Osim toga, nema gornje granice za sume koje se plaćaju. O tome Hajdi Klajn kaže:

„Sponzorstvo mora imati isti status kao i donacije kada je o transparentnosti riječ. Sve preko 10.000 eura mora biti odmah objavljeno, sve sume preko 2.000 moraju se pomenuti u finansijskom izvještaju. Firme taj novac ne bi smjele da odbijaju od poreza, a ukupna suma donacija i sponzorskog novca ne bi smjela preći 50.000 eura“, kaže Hajdi Klajn iz Inicijative lobikontrol.

Autori: Sabine Kinkartz / Nenad Briski

Odgovori urednik: Mehmed Smajić