Spor Atine i Skoplja ugrožava stabilnost regiona

List "Frankfurter Allgemeine Zeitung" navodi kako spor oko imena Makedonije traje već godinama, te da Grčka blokira otvaranje pregovora o ulasku susjedne države u EU. U Skoplju strahuju da se ustupci Grčkoj ne bi završili samo na promjeni imena države, nego da bi vlada u Atini mogla da zatraži i promjenu imena samog naroda i imena jezika kojim se u Makedoniji govori. "Frankfurter Allgemeine Zeitung" nastavlja:

"Iako ovaj spor izgleda pomalo smiješan, u jednom trenutku u igri bi mogla biti i stablnost regiona. Albancima koji žive u Makedoniji i koji čine četvrtinu stanovništva, moglo bi postati previše da budu taoci konflikta koji ih se uopšte ne tiče. Njima je svejedno koji naziv ima ova država. Ono što im nije svejedno je da bi jednog dana Kosovo, Albanija i Srbija mogli da preteknu Makedoniju na putu ka EU.

Stoga je interesantan prijedlog organizacije koja se zove Evropska inicijativa za stabilnost Balkana. Svjesni toga da Grčka koristi svoje pravo veta unutar EU i NATO-a kao vrstu pritiska na Skoplje, u ovoj organizaciji predlažu da Makedonija svoje nove ime, koje bi bilo po volji Atini, može da dobije tek onda kada postane članica EU. Da bi se umirila vlada Grčke predlaže se da se ta klauzula ubaci i u budući ugovor o pristupu Makedonije uniji.

Ovaj prijedlog ima samo jednu začkoljicu - on zvuči razumno. S obzirom na iracionalnost s kojom vlada u Atini istrajava u ovom konfliktu, postoji opasnost da i ovaj prijedlog bude odbijen. A s obzirom na ta da u pojedinim državama članicama EU ne vlada oduševljenje za nastavak procesa proširenja, moglo bi se desiti da je spor oko imena ove države ustvari dobrodošao. Na taj način se i dalje ima izgovor za držanje Makedonije na distanci", piše "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

Posao u državnoj službi kao poklon

Kad smo već kod Grčke, današnji listovi pišu o pokušaju vlade u Atini da konačno pobroji koliko u ovoj državi uopšte ima državnih službenika.

List "Süddeutsche Zeitung" prenosi kako niko ne zna koliko Grka radi u javnim službama, da čak ima i onih za koje se ne zna šta rade, te dodaje:

"U Grčkoj ima između 700.000 i milion državnih službenika. Tako glase procjene. Prvog dana popisa pao je kompjuterski sistem. Nije ni čudo jer su svi požurili da se prijave. Onaj ko to ne učini do 23. jula, neće dobiti platu. Prenapuhana javna služba je jedan od razloga što je grčki budžet u deficitu, a država na rubu bankrota.

U posljednjem izvještaju državnog kontrolora javnih službi tako stoji kako je, recimo, u periodu od 2004. do 2009. broj zaposlenih u javnom saobraćaju u Atini porastao za 533 osobe. Istovremeno je mreža tramvajskih šina povećana svega za dva kilometra. Poslovi u državnoj službi do sada su u Grčkoj dijeljeni poput neke vrste poklona, posebno u toku predizbornih kampanja. Neki službenici imaju više poslova, primaju platu sa tri ili četiri mjesta. Tek nedavno je ukinuta jedna zdravstvena ustanova koja nikada nije ni uspostavljena. U najmanju ruku nije imala zaposlenih službenika.

Na poslovima koji su dobro plaćeni ima previše službenika, ali u udaljenim regionima, ili na ostrvima ih je manjak. Vlada u Atini sada planira da za svakih pet službenika koji odu u penziju, zaposli samo jednog novog", završava članak u listu "Süddeutsche Zeitung".

Autor: A. Slanjankić

Odg. ur.: Mehmed Smajić