Spor oko Centralne izborne komisije
21. mart 2011
Politička kriza u Federaciji ušla je u novu fazu u kojoj se stranke spore oko nadležnosti organa koji bi po zakonu trebali biti nezavisni. Kakva god bila konačna odluka Centralne izborne komisije (CIK), ona će biti donesena u uslovima koje karakteriše pritisak političkih partija.
Funkcioner HDZ-a BiH i predsjednik Ustavno-pravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta BiH Ivo Miro Jović tvrdi da je, umjesto konstituiranja vlasti, u Federaciji prekršen Ustav, na šta nadležna tijela moraju reagirati.
"Zato je izuzetno važno poštivati legalitet i legitimitet tijela vlasti u Federaciji BiH, prije svega Centralne izborne komisije, koja jedino može dati i uvesti u mandat izaslanike, a s druge strane to je i Ustavni sud", kaže Jović.
Nadležnost CIK-a propisana je Izbornim zakonom
Potpisnice političke platforme koje predvodi SDP BiH smatraju da Centralna izborna komisija nije nadležna za ispitivanje procesa uspostave zakonodavne i izvršne vlasti, ističe predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić.
"Mjerodavno tijelo u Federaciji koje može donijeti konačnu odluku o tome da li je izbor Doma naroda, entitetskog predsjednika i vlade bio u skladu sa zakonom je Ustavni sud", kaže predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić.
Komisija ipak može donositi odluke o svim pitanjima koja su regulirana Izbornim zakonom BiH, tvrdi portparol CIK-a Maksida Pirić. "Pitanje posrednih izbora za Dom naroda je regulirano Izbornim zakonom, kao i izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije", pojašnjava Maksida Pirić.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu dr. Šaćir Filandra ocjenjuje da rad Centralne izborne komisije, od pripreme, provođenja do realiziranja izbora daje dovoljno argumenata da se njeno ponašanje može okvalificirati kao "nedostatno".
CIK dodatni faktor aktuelne političke krize?
"Činjenica je da je tokom izbornog procesa i prebrojavanja glasova bilo ozbiljnih primjedbi na kvalitet rada CIK-a. U nekim drugim situacijama i drugim državama bilo bi dovoljno osnova da ta Komisija bude zamijenjena, što se kod nas nije desilo", ističe prof Filandra.
"Zbog neblagovremenog reagiranja u konkretnim situacijama nakon izbora, pokazalo se da je CIK dodatni faktor aktuelne političke krize, tako da sve to daje dovoljno argumentacije da se sumnja u autonomnost i stručnost tog tijela", kaže profesor Filandra.
Iz Centralne izborne komisije u međuvremenu je saopćeno da se prve odluke u vezi sa prigovorima mogu očekivati do četvrtka (24. marta) te da Komisija u ovom slučaju jedino nije nadležna za prigovore o imenovanju Federalne vlade.
Autor: Samir Huseinović, Sarajevo
Odg. urednik: Svetozar Savić