Srbi se muče s integracijom, Hrvati s asimilacijom

Prvi stranci su na rad u Njemačku stigli prije pedeset godina, a javne diskusije o njihovoj integraciji u njemačko društvo otvorene su tek prije četiri godine. Tada je prvi samit o integraciji održan na inicijativu njemačke kancelarke, a skup je već postao neka vrsta tradicije.

U fokusu svake diskusije o integraciji stranaca u Njemačkoj su doseljenici iz Turske, a ljude porijeklom sa Balkana, u javnosti malo ko i da spominje. Evo kako to objašnjava Bosiljka Šedlih, predsjednica berlinskog udruženja ”Kultura jugoistočne Evrope”:

”Turci su najglasniji. To ima veze s tim što dolaze iz velikog osmanskog carstva i nastupaju sasvim drugačije. Ljudi sa Balkana, posebno nakon što se Jugoslavija rascjepila, su sastavni dijelovi malih zajednica, a inače smo mi sa Balkana uvijek bili pokoreni i više smo se morali prilagođavati drugima, nego da smo se mogli nekome nametati.”

Dok Srbi muku muče sa integracijom...

Ranijih godina neslužbeno se govorilo da su ljudi sa prostora nekadašnje Jugoslavije najbolje integrisana grupa doseljenika. Međutim, statistike novijeg datuma su poražavajuće i daju sasvim drugu sliku, ocjenjuje Milan Čobanov, predsjednik Centralnog savjeta Srba u Njemačkoj.

”Nije dovoljno samo da smo vrijedni, da idemo redovno na posao i da ne stavljamo cipele u hodnik, nego da smo integrisani u sve segmente njemačkog društva.”

Da građani Srbije nisu dovoljno dobro integrisani u Njemačkoj, pokazuju i podaci da je broj nezaposlenih Srba duplo veći od broja nezaposlenih Njemaca. Loša integracija vidljiva je i kroz školski sistem, jer svega četiri odsto srpske djece pohađa gimnaziju. Dodatni problem društvene integracije Srba u njemačko društvo predstavlja i to što se njihov kulturni život ne odvija u centru Njemačke, već na marginama, i to većinom ne nekim folklorijadama i koncertima narodne muzike, komentariše Milan Čobanov.

”Naš veliki problem što se tiče srpske dijaspore, a onda se to tiče i dijaspore iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije je struktura ljudi koji su dolazili u Njemačku proteklih 40 godina. Oni su došli samo privremeno i tako su se i ponašali. Oni nisu investirali u školovanje svoje djece i sada imamo belaj. Imamo situaciju da nam nedostaje jedan kvalifikovani i visoko obrazovni srednji sloj koji bi mogao da bude nosilac kulture i svjetionik za one koji nisu uspjeli.”

...Hrvati imaju problem sa asimilacijom u Njemačkoj

Predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj Mijo Marić protivi se paušalizaciji stranaca. Marić smatra da su diskusije o integraciji stranaca usmjerene prema problemima i da se dobri primjeri integracije uopšte ne tematizuju. To potvrđuje primjer treće i četvrte generacije hrvatskih doseljenika kojima asimilacija u njemačko društvo predstavlja mnogo veći problem od integracije, zaključuje Marić.

Autorka: Selma Filipović

Odg. ur.: A. Slanjankić