Srbija: Epidemija gripa, šutnja o žrtvama

Zaštitna maska je bila samo dekoracija – predsjednik Vučić je, držeći je oko vrata, šetao kroz Institut za majku i dijete u Beogradu i fotografisao se sa teško bolesnom djecom. To bi još ostalo u okvirima neukusne kampanje kakve se Srbija nagledala da zemljom upravo ne hara epidemija gripe zbog koje su običnim smrtnicima posjete bolnicama – zabranjene. Ali, kako je pojasnio ministar zdravlja Zlatibor Lončar, teško oboljela djeca „za koju je krajnje neizvjesno šta će biti" naprosto imaju želju da vide svog predsjednika.

Ako niste predsjednik, onda morate da se pridržavate mjera. Recimo, po preporuci Ministarstva zdravlja se školska godina nastavlja tek iduće sedmice. Jer prema podacima Instituta za javno zdravlje „Batut", broj oboljelih ove sezone popeo se na 105.000, a broj žrtava od posljedica gripa na 29.

Lončar kaže da je „velika većina pacijenata koji su umrli imala 'udružene bolesti' – hronične bolesti, dijabetes, povišen pritisak", i da se „zdravstveni sistem spremio", te da „ima dovoljno respiratora i dovoljne količine lijeka tamiflu". Ministar takođe ocjenjuje da je epidemiološka situacija „u skladu sa kretanjem oboljenja za ovo doba godine", a da se „ranijih godina dešavalo da od gripe u sezoni umre od 250 do 300 ljudi".

„Srednji intenzitet"

Sezona gripe je uobičajena, kaže epidemiolog Branislav Tiodorović za DW, ali broj žrtava je neuobičajeno visok. „Ta žalosna činjenica odskače malo od podataka za prošlu i pretprošlu godinu kada je bilo 15, odnosno 17 umrlih. Pa i dalje je to uobičajena slika za ovo doba godine. Broj oboljelih – a na to dodajte i 30 odsto onih koji se nisu prijavili – to je srednji intenzitet. Za Srbiju bi bio ozbiljniji intenzitet kad bi broj oboljelih bio na primjer preko 600.000", objašnjava Tiodorović.

Ipak, čini se da je i ta epidemija „srednjeg intenziteta" veoma opasna, i to ne samo po hronične bolesnike. Ove godine je, naime, među umrlima od gripa bilo i nekoliko potpuno zdravih i mladih osoba.

Slučaj treće žrtve gripa, djevojke iz Niša, i dalje je ostao nerazjašnjen. Poznato je da je nekoliko puta bila u Hitnoj pomoći zbog visoke temperature, da je poslana na Kliniku za plućne bolesti i da je nakon toga dvije sedmice bila pacijentkinja Infektivne klinike, gdje je, zbog teške kliničke slike plućnog distresa, bila priključena na aparat za disanje. Teško oštećenje pluća na kraju se završilo smrću.

Nije poznato kako je, po svemu sudeći, zdrava djevojka od 27 godina umre od posljedica gripe. Upravo zbog tog slučaja, zdravstvena inspekcija ispituje rad Hitne pomoći i niškog Kliničkog centra.

Istovremeno, Ministarstvo zdravlja ne odgovara na pitanja novinara o tome šta je utvrđeno ovom prilikom. Nakon nekoliko elektronskih pisama, telefonskih poziva i SMS-poruka, redakcija DW ostala je bez odgovora.

Klinički centar Niš je na pitanja odgovorio, ali na svoj način. Na pitanja koliko je ljudi trenutno na aparatima za disanje, koliko respiratora Klinički centar posjeduje i zbog čega je vraćen pacijent iz Leskovca koji je prije tri dana takođe umro od gripa, odgovaraju da svoje izvještaje svakodnevno prosljeđuju Institutu za javno zdravlje u Nišu, a ovi „Batutu", pa da se tamo obavijestimo.

Premalo vakcina

Epidemiolog Tiodorović kaže da, za razliku od 2009. i 2010. godine kada je broj oboljelih bio znatno veći, na niškim klinikama sada ima dovoljno respiratora. Ostaje nejasno zašto pacijent iz Leskovca onda nije primljen na kliniku. Tiodorović kaže da bi zdravstvena inspekcija trebalo da reaguje poslije svakog smrtnog slučaja.

„Da li su ljekari Hitne pomoći mogli da prepoznaju grip? To je sam početak. Mogla je da ima i streptokoku, stafilokoku, anginu, infekciju, i vjerovatno da je onaj prvi koji ju je vidio i prepisao neke antibiotike. Ali pošto antibiotici ne djeluju na virus – nisu djelovali. I tu nema mnogo razmišljanja. Ako se pacijent vraća drugi, treći put, treba ga uputiti dalje. Vidjećemo šta će utvrditi inspekcija", oprezan je Tiodorović.

Dok se čekaju nadležni da objave stvarnu sliku i rezultate inspekcije, doktor Tiodorović kaže da se očekuje novi, jači talas epidemije. On ukazuje i na razliku između dva termina – prijave epidemije, kao što je sada slučaj, i proglašenja epidemije. To mnogi, prema njegovim riječima, često miješaju.

„'Prijava' podrazumijeva da se zdravstveni sistem stavlja u poseban status, da se njegovi kapaciteti ozbiljno povećavaju. Pažnja ljekara mora da bude povećana, pogotovo pedijatara i infektologa prema toj bolesti i stanju pacijenata koji kod njih dolaze. Ali, da i građani budu spremni da preuzimaju preventivne mjere intenzivnije nego što to inače rade", kaže naš sagovornik. „'Proglašenje' podrazumijeva vanredno stanje. To znači, morate da zatvorite škole, obdaništa, pozorišta, ne mogu da rade, bioskopi… Svuda gdje se ljudi okupljaju, masovni skupovi, svečanosti – sve to mora da se odloži."

U poseban režim prema njegovim riječima spada i kontrolisani saobraćaj, kao i snabdijevanje hranom i neophodnim proizvodima, što je Srbija imala samo u periodu epidemije variole vere 1972.

Vakcina je, dodaje epidemiolog Tiodorović, veoma sigurna zaštita i veliki uspeh je, smatra, što se ljudi poučeni iskustvom sada vakcinišu u većem broju. „Vakcina je jedina sigurna, ali nijedna vakcina ne štiti sto odsto. Njen uspjeh ne zavisi samo od vakcine, zavisi i od organizma koji je primi."

Prvi korak je napravljen, početak drugog polugodišta je odložen. Kako stručnjaci vjeruju da će se grip naredne godine vratiti još jači, ljekari u niškom Domu zdravlja kažu da će naredne godine poručiti 30 odsto više vakcina. Ove godine su potrošili svih 6.100 doza.

 LINK: http://www.dw.com/a-47595378