Srbija i MMF - Aranžman pogađa najsiromašnije

Skoro je nemoguće pronaći i ekonomskog analitičara koji nije negativno ocijenio sporazum srpske vlade sa Međunarodnim monetarnim fondom. Nakon što je objelodanjen plan mjera, koji je bio uslov za potpisivanje aranžmana sa MMF-om, ekonomski stručnjaci su upozorili da on prebacuje teret krize na sve građane Srbije.

Dodatni porez na primanja i zamrzavanje plata praktično znači da će najveću cijenu ovog aranžmana platiti privreda i stanovništvo, kaže za Dojče Vele saradnik Instituta za tržišna istraživanja Saša Đogović: „Umjesto da se krenulo obrnutim smjerom, odnosno da se krenulo na kresanje javne potrošnje, i sveukupnih troškova koje proizvodi ovolika državna administracija, odnosno ovako sačinjena Vlada Republike Srbije, uvijek se izlaz nalazi na nekom drugom kraju a to je na privredi i stanovništvu“.

Potrebne promjene

Srbija je po ocjenama stručnjaka u ovakvu situaciju dospjela zbog neodgovorne ekonomske politike koja se vodila proteklih godina. Trošilo se nemilice, prije svega novac od privatizacije, i krajni rezultat je neminovno novo zaduživanje kod MMF-a. To po riječima Saša Đogovića znači da se ekonomija zemlje više ne može voditi na isti način i sa istim ljudima: „Mislim da neko već jednom zaista mora da preuzme odgovornost za loše provođenu i vođenu ekonomsku politiku u proteklom periodu tranzicije. Jako je teško u ovoj situaciji govoriti da vas neko ko vas je na neki način i uveo u ovu krizu, jer da se razumemo mi bismo bili u krizi i da nije svetske ekonomske krize, mi sada imamo krizu na kvadrat, i da vas neko ko vas je vodio pogrešnim putem u ekonomiji sada može izvući iz ovakve ekonomske krize“.

Siguran pad životnog standarda

Oštro je kritikovan i plan da se oporezuju sve plate koje prelaze 12.000 dinara, ili nekih 130 eura po sadašnjem kursu; ako se tu uračuna i moguća inflacija od skoro 20 procenata, jasno je da će znatno opasti životni standard stanovništva. Po mišljenju našeg sagovornika to može dovesti do socijalnih potresa, ali će oni biti amortizovani zbog neorganizovanih sindikata: „Da li će to biti pojedinačni protesti, od firme do firme, kao što je najčešći slučaj, ili će se ta energija artikulisati na jednom mjestu, to kažem zavisi upravo od tih sindikalnih organizacija i njihovih vođa“.

Suma od 3 milijarde eura će biti dovoljna za prevazilaženje krize, ali se istovremeno upozorava da će Srbija ponovo dospjeti u krizu ukoliko ne pristupi oštrijim ekonomskim reformama.