1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Migranti i izbjeglice solidarni u borbi protiv virusa

19. april 2020

Izolacija je sigurno jedna od najomraženijih riječi u posljednje vrijeme. Migranti u centrima u Srbiji znaju taj osjećaj već godinama. Ali znaju i za solidarnost.

https://p.dw.com/p/3b80u
Serbien Vranje | Migranten nähen Masken gegen die Coronaverbreitung
Foto: DW/J. Djukic Pejic

Sonja Hajdari iz Avganistana već godinama boravi u Vranju. Mislila je da će ovog proljeća okušati sreću da sa porodicom krene dalje, ali virus korona im je osujetio plan. Sada je zadovoljna što je ipak ostala, jer se u Centru osjeća sigurnom.

„Znamo da je situacija u Srbiji zastrašujuća i loša po pitanju korona virusa, ali hvala Bogu, u kampu imamo i hlor, imamo maske, rukavice, higijena je na visokom nivou. Imamo i vojsku koja nam ne dozvoljava da izlazimo napolje, a mi znamo da je to za naše dobro, i zahvalni smo na državi na tome u trenutku kad se cijeli svijet plaši virusa", kaže Hajdari.

Vojska čuva prihvatne centre

Vojska je od početka zadužena za čuvanje izbjegličkih centara širom Srbije. A još od uvođenja vanrednog stanja 15. marta, kretanje migranata je ograničeno i oni su praktično zatvoreni u centrima, kažu u Komesarijatu za izbjeglice i migracije Republike Srbije. Tako danas vojska čuva ukupno 8.835 migranata u prihvatnim centrima i centrima za azil, a kretanje im je dozvoljeno samo u iznimnim slučajevima do tačno određenog mjesta i na određeno vrijeme.

Sonja ističe da ni do sada nisu imali normalan život, da se odavno nalaze u nekoj vrsti izolacije. Takav život je dosadan, kaže, ali sada ima smisla ne izlaziti nikuda.

Serbien Vranje | Migranten nähen Masken gegen die Coronaverbreitung
Sonja Hajdari: "Mi smo živi primjer da od rata može da se pobjegne, ali od virusa nemaš gdje da pobjegneš"Foto: DW/J. Djukic Pejic

„Mi smo živi primjer da od rata može da se pobjegne, ali od virusa nemaš gdje da pobjegneš. Jeste da smo još više izolovani, ali kad smo već uspjeli da sačuvamo živote od rata, glupo je da ih sada rizikujemo zbog virusa. Zabrinuti smo za ostale, to je normalno, i nadamo se da će se uskoro i ovo završiti i započeti normalan život. Veoma dobra vijest je da ni u jednom centru nema zaraženih migranata, to znači da nas ipak dobro paze", kaže ona sa vidnim zadovoljstvom na licu.

To potvrđuju i u Komesarijatu. „Zbog blagovremeno preduzetih mjera, na sreću, evo već 44. dan od prvog zaraženog u Srbiji, nemamo nijednog pozitivnog na Kovid 19 u centrima. Nadamo se da će tako i ostati. Najveći broj migranata u centrima ozbiljno shvata opasnost od zaraze, uključeni su u rad redarskih službi, održavanje pojačane higijene, šiju maske i slično".

Migranti šiju maske

U odvojenoj prostoriji Centra u Vranju, u kojoj su ranije imali slikarske ili neke druge radionice, danas stoje mašine za šivenje. Tri mašine i tri para vrijednih ruku rade po cijeli dan. Han Ahmadi iz Irana i njen suprug zajednički šiju maske. Pomaže im dvadesetčetvorogodišnji Nadim iz Avganistana.

„Imamo potrebu da pomognemo, prosto mora da se pomogne. Šijemo maske da pomognemo i sebi i ostalim ljudima po kampovima, da se zaštitimo. Prosto, to je ljudski. Mislim da je to najveći i najljepši fenomen da ako se nađeš u prilici da pomogneš, da to jednostavno i uradiš. Virus je opasnost za cijeli svijet, i svi zajedno moramo da se borimo protiv njega", kaže Nadim i objašnjava da ih ukupno petoro u Centru šije 200 maski na dan. Materijal redovno dobijaju od organizacije Caritas u saradnji sa Komesarijatom.

Serbien Vranje | Migranten nähen Masken gegen die Coronaverbreitung
Nadim iz Avganistana: "Šijemo maske da pomognemo i sebi i ostalim ljudima po kampovima, da se zaštitimo"Foto: DW/J. Djukic Pejic

Nadim i ostali „krojači" nisu jedini koji su se prijavili volonterski da pomognu, pomažu mnogi, a svoje znanje volonterski su Srbiji stavili na raspolaganje i zdravstveni radnici koji borave u Centru u Bujanovcu. „Iz zahvalnosti prema srpskom narodu, mi, izbjeglice iz Sirije i Iraka, smješteni u ovom centru stavljamo se na raspolaganje srpskoj Vladi i narodu u borbi protiv korona virusa. Među nama ima bolničara, radnika, farmera, ali smo svi prije svega ljudi koji nude svaku vrstu pomoći za koju Vlada smatra da je potrebna", piše u pismu koje su napisali migranti iz Bujanovca.

Ne postoji plan za naseljavanje izbjeglica

Po pitanju mnogobrojnih negativnih vijesti i video snimaka koji kruže na društvenim mrežama o masovnom ulasku migranata u Srbiju, sagovornici DW iz centra u Vranju ne vjeruju u istinitost tih vijesti jer ni sami sada ne bi smjeli nikuda. U Komesarijatu su više puta naglašavali da je riječ o starim snimcima koji se objavljuju kao najnoviji, upravo snimljeni zapisi sa granice.

Za DW kažu da „migranti koji naknadno budu dovedeni od strane policije u centar, smještaju se u izolaciju radi zdravstvene bezbjednosti ostalih". Dodaju da „ne postoji plan za „naseljavanje" migranata, dok se oni koji borave u Srbiji smještaju u prihvatne i centre za azil, da ih, u odnosu na ukupan broj, zanemarljivo malo podnosi zahtjeve za azil, a još manje dobija".

Serbien Vranje | Migranten nähen Masken gegen die Coronaverbreitung
Pismo migranta u VranjuFoto: DW/J. Djukic Pejic

Prema podacima Kancelarije za azil MUP-a Srbije, prošle godine u proceduru azila ušlo je 252 lica, a 33 su dobila subsidijarnu zaštitu. Iako je poznato da oni žele na put ka Evropi, negativne kampanje protiv migranata ne prestaju. Podsjetimo, i prošlog mjeseca u Beogradu su organizovane takozvane „narodne patrole" koje su otvoreno prijetile migrantima na ulici. Međutim, od uvođenja vanrednog stanja, svi migranti su prebačeni u neki od smještajnih kapaciteta, zbog čega su ponovo otvoreni centri koji dugo ne rade.

Zato, institucije koje brinu o migrantima stalno ističu da lažne vijesti o masovnom ulasku migranata u Srbiju nanose mnogo štete bezbjednosti svih i dodaju da je u ovom trenutku to krajne nepotrebna briga. Posebno u vreme kada se ističe da je solidarnost najvažnija. Ipak, šivenjem maski i drugim volonterskim radom, migranti sopstvenim primjerom pokazuju da osim izolacije u kojoj žive već dugo vremena, dobro razumiju i riječ solidarnost.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android