Srbija na evropskoj prekretnici

„Milošević je prije 20. godina Srbiju izolovao od cijelog Svijeta i uništio budućnost generacijama mladih u svojoj zemlji“, piše predsjednik Srbije Boris Tadić u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ i nastavlja: „Vizijom Zorana Đinđića o modernoj evropskoj Srbiji je u oktobru 2000. godine došlo je do mirnih i demokratskih promjena. Strateška namjera Srbije je da postane članica EU. Zbog toga evropska orjentacija Srbije za EU treba biti od strateškog značaja“, smatra Tadić koji je uvjeren da članstvo Srbije u EU ne treba temeljiti na geografskom položaju, istorijskim procesima ili privrednim interesima. „Iskreno vjerujemo u zajedničku evropsku političku kulturu kao i zajedničku odgovornost za mir i stabilan razvoj našeg cjelokupnog kontineta“.

Tadić upozorava da odugovlačenjem integracijskog procesa raste opasnost od nove nestabilnosti sa mogućim posljedicama koje bi mogle Srbiju, a time i Zapadni Balkan, ponovo dovesti u mrak nacionalizma i netolerancije. Tadić se nada da će EU dati pozitivnu ocjenu kada je riječ o kandidatskom statusu Srbije. Takvom ocjenom, smatra Tadić, bile bi potvrđene temeljne društvene i privredne reforme u Srbiji, uspostavljanje pravne države, formiranje slobodnog tržišta i uspješna borba protiv organizovanog kriminala. „Također bi bio istaknut doprinos mirovnoj politici i pomirenju naroda na prostoru bivše Jugoslavije. Istovremeno bi bilo ukazano da je Srbija uradila sve što je u njenoj moći da odgovorne za ratne zločine uhapsi i isporuči Haškom tribunalu“, piše Tadić u članku objavljenom u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Predsjednik Srbije također navodi da je Kosovo najveći izazov za njegovu zemlju. „Srbija neće priznati nezavisnost svoje južne provincije. Naš principijelan i ustavom definisan stav prema Kosovu dijeli veći broj članica UN-a, ali i pet zemalja članica EU“, podsjeća Tadić. „Breme prošlosti je za Srbiju veoma bolno. To se, sa jedne strane, oslikava u dugotrajnom procesu suočavanja sa ratnim zločinima i, sa druge strane, u enormnom broju izbjeglica koje se ni 15 godina nakon rata ne mogu vratiti svojim kućama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili na Kosovu. Ukoliko Srbija ne pristupi EU, vrijeme koje je provela na putu približavanja EU će biti posmatrano kao dokaz da u Evropi postoje posebni sistemi vrijednosti koji nisu jednaki za sve. Velika evropska ideja premašuje današnjih 27 zemalja članica. Evropa nije potpuna bez Zapadnog Balkana i to nije moguće bez evropske, demokratske i prosperitetne Srbije u sredini“, piše pored ostalog predsjednik Srbije Boris Tadić u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

„Srbija pripada EU“

Gernot Erler, vanjskopolitički ekspert Kluba poslanika Socijaldemokratske stranke (SPD) i Peter Friedrich (SPD), ministar za saradnju sa Bundesratom u vladi savezne zemlje Baden-Württemberg koji je još zadužen za evropska i međunarodna pitanja, u listu „Berliner Zeitung“ su objavili članak pod nazivom „Srbija pripada u EU“.

„Njemačka kancelarka šalje pogrešan signal ako Srbiji želi uskratiti status kandidata. Ne smiju se osporiti napreci koje je Srbija do sada napravila na putu u EU. Evropska komisija je u oktobru 2011. godine u svom izvještaju ustvrdila da je Srbija napravila 'zadovoljavajuće napretke', da u potpunosti sarađuje sa Haškim tribunalom i da ima aktivnu ulogu u pomirenju u regionu. Da li je to sve palo u zaborav?“, pitaju se Erler i Friedrich.

„Kamen spoticanja na putu Srbije u EU bi sada trebalo biti Kosovo. Nesporno je da teški i neriješeni sukob na Kosovu predstavlja veliki problem. Neprihvatljivi su posljednji incidenti u kojim su ranjeni njemački i austrijski vojnici. Međutim, rješenje problema ne može biti u činjenici da se dovodi u pitanje evropska perspektiva Srbije. To je neposredno pred izbore u Srbiji vjetar u leđa onima koji još uvijek žive u prošlosti i hrana antievropskim snagama u zemlji. Za Evropu je od velikog značaja da podrže predsjednika Tadića na njegovom ustrajnom kursu u pravcu EU“, smatraju Erler i Friedrich.

„Na samitu EU se također odlučuje da li su uvjerljivi pozitivni momenti evropskog integracijskog procesa. Takva uvjerljivost je neizostavna za rješenje još mnogih problema na Zapadnom Balkanu - od Bosne i Hercegovine, preko Makedonije, do Albanije. Ukoliko se ostvari njemačka blokada, i ako na kraju Srbija ne dobije status kandidata, a dobije ga Crna Gora uz određene uslove, onda se ne može govoriti o povjerenju u vitalnost politike proširenja EU. Bila bi to velika politička šteta“, zaključuju Gernot Erler i Peter Friedrich u listu „Berliner Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić