Srbija: Nacionalne manjine u zapećku

U prethodnoj vladi to jeste bio slučaj, ali je prilikom smanjenja broja ministarstava, ono za ljudska i manjinska prava spojeno sa Ministarstvom za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Prema ocjenama predstavnika manjinskih nacionalnih savjeta, od tada oni praktično nemaju kome da se obrate prilikom rješavanja svojih problema.

Ako se po jutru dan poznaje...

S tim u vezi, nacionalni savjeti su uputili dopis mandataru za sastav nove vlade Ivici Dačiću sa zahtjevom da se formira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, ali to pismo je za sada ostalo bez odgovora. „U potpisanom koalicionom sporazum buduće vladajuće koalicije, za koji se kaže da je najobimniji, najobuhvatniji i da je obuhvatio sve bitne teme koje tište građane Srbije, ne postoji apsolutno nijedno slovo o ljudskim i manjinskim pravima“, kaže Borče Veličkovski, predsjednik Nacionalnog savjeta Makedonaca i koordinator nacionalnih savjeta manjina.

„Ako se dan po jutru poznaje, onda nas čekaju vrlo tmurni i oblačni dani u narednom periodu, i treba da pripremimo kišobrane“, kaže Darko Sarić Lukendić, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća. Prema njegovim riječima, zadatak za buduću vlast u Srbiji će biti da konačno obezbijedi primjenu solidnih zakonskih propisa: „Ako pogledamo zakonska rešenja kada su u pitanju ljudska i manjinska prava u Srbiji, primijetićemo da su ona relativno dobro napisana. Međutim, svi nacionalni savjeti imali su velikih problema u sprovođenju tih prava.“

Ustavni sud unazadio prava manjina?

Dodatni problem, smatra Ana Tomanova-Makanova, predsjednica Nacionalnog savjeta Slovaka, leži u nedavnoj odluci Ustavnog suda Srbije da suspenduje pojedine nadležnosti Vojvodine, među kojima su i dostignuta prava manjina u oblastima službene upotrebe jezika i pisma, obrazovanja, kulture i informisanja: „Sam Ustavni sud je prekršio Ustav i svojom odlukom bitno doprinio snižavanju dostignutog nivoa ljudskih i manjinskih prava u Srbiji.“

Predstavnici nacionalnih savjeta protestovali su i zbog najava da će ionako mala budžetska sredstva za rad nacionalnih savjeta uskoro biti smanjena. Tomanova-Makanova je kazala da je to razlog zašto predstavnici nacionalnih savjeta često ne mogu ni da doputuju na zajedničke sastanke: „Pojedini nacionalni savjeti, naročito oni iz Srbije, jednostavno nisu imali finansijskih sredstava čak ni da dođu na sastanak.”

Nacionalni savjeti postoje već deset godina i zamišljeni su kao najviša tijela kulturne autonomije za više od milion građana Srbije koji se izjašnjavaju kao pripadnici etničkih manjina. Od 2009. godine postoji i Zakon o nacionalnim savjetima, a 2010. godine održani su izbori za ova tijela manjinske autonomije, čime je većina njih profunkcionisala u punom demokratskom kapacitetu.

Nacionalni savjeti zagledani u sebe

Ipak, istraživanje institucije Pokrajinskog ombudsmana pokazalo je da je neophodno da država preduzme mjere uz pomoć kojih bi se smanjio uticaj političkih partija na rad nacionalnih savjeta, u oblastima obrazovanja i informisanja.

Eva Vukašinović, zamjenica pokrajinskog ombudsmana za zaštitu prava nacionalnih manjina, za DW kaže da su nacionalni savjeti suviše zatvoreni u sebe: „Nacionalne zajednice su dosta zatvorenog tipa, jer u Zakonu o nacionalnim savjetima nema nikakve stimulacije da se nacionalni savjeti otvore jedni prema drugima i da sarađuju. To bi bio jedan konkretan korak, i bio bi i u duhu tolerancije, o kojoj toliko pričamo.“

Pokrajinski ombudsman još je preporučio da se preduzmu mjere i aktivnosti kojima će se pripadnicima većinskog naroda omogućiti upoznavanje sa kulturom i tradicijom nacionalnih manjina, kao i sa pravima koja su manjinama zagarantovana.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odgovorna urednica: Marina Martinović