„Srbija nikada nije preboljela poraz u kosovskom ratu“

Berliner cajtung piše: „Vlada Kosova je pod pritiskom američkih i evropskih diplomata odložila na mjesec dana primjenu novih pravila o ulasku za Srbe. Militantni Srbi na sjeveru zemlje u ponedjeljak su počeli da uklanjaju barikade koje su dan ranije postavili iz protesta zbog novih pravila na graničnim prelazima prema Srbiji. Prema propisu, koji je trebalo da stupi na snagu u ponedjeljak, osobe koje na granici pokažu srpska dokumenta moraju da izvade dodatnu potvrdu kosovske granične policije. A srpske registarske tablice više ne bi bile priznate“.

U tekstu se dalje objašnjava da je Priština nove mjere htjela da uvede kao odgovor na to što susjedna Srbija od prije više godina ne priznaje kosovska dokumenta. List piše da su kosovski Srbi dobili podršku rukovodstva u Beogradu: predsjednik Aleksandar Vučić je na televiziji u nedjelju prije podne – dakle još i prije nego što su barikade postavljene – apelovao na Albance i Srbe da budu uzdržani i istovremeno rekao da „neće biti kapitulacije i da će Srbija pobijediti“ ako se Albanci „usude da progone ili ubijaju Srbe“. Mjera Prištine je odložena na mjesec dana poslije intervencije „međunarodne diplomatije“, piše Berliner cajtung.

Bundesver ostaje angažovan

Dnevnik Velt prenosi da je njemačka ministarka odbrane Kristine Lambreht (SPD) izrazila zabrinutost zbog zategnute situacije na Kosovu. „'Dobro je što je kosovska vlada trezveno reagovala i tako doprinijela popuštanju zategnutosti’, rekla je ona u ponedeljak u Berlinu. Lambreht je dodala i da misija KFOR pažljivo prati situaciju i da je spremna da reaguje u slučaju potrebe. ’Bundesver ostaje angažovan u NATO i sa KFOR-om kako bi garantovao sigurno okruženje i slobodu kretanja za sve ljude na Kosovu’, izjavila je njemačka ministarka“, a prenosi list Velt.

Tabloid Ekspres citira zamjenika portparola Ministarstva spoljnih poslova u Berlinu Volfganga Bihnera riječima: „Ovo je bilo vrlo ozbiljno zaoštravanje situacije na Sjeveru Kosova. Njemački kancelar Olaf Šolcu kontaktima sa šefovima vlada dvije zemlje nastoji da konflikt deeskalira i da se tamo omogući dobar zajednički život“. List navodi i da je „Kosovo koje danas naseljavaju gotovo isključivo Albanci, do 1999. pripadalo Srbiji. Poslije ustanka kosovskih Albanaca, NATO je prisilio srpsku državu da se povuče“, objašnjava Ekspres.

„Ići će samo uz kombinaciju podsticaja i pritiska“

Zidojče cajtung je objavio komentar novinara Tobijasa Cika pod naslovom „Moć emocija“: „Srpskom predsjedniku se mora priznati da razumije svoj zanat. Aleksandar Vučić je dokazani profesionalac na planu komunikacije. Krajem devedesetih godina, za vrijeme rata na Kosovu, služio je kao ministar informisanja  kod osumnjičenog ratnog zločinca Slobodana Miloševića, širio je netrpeljivost i ratno raspoloženje. Kasnije se predstavljao kao osvjedočeni proevropljanin, javno se kajao zbog svojih ’grešaka’ i ’gluposti’. Ali, očigledno nije zaboravio kako funkcioniše formiranje javnog mnijenja."

List navodi i da valja znati da Vučić, kada se radi o Kosovu, „nijednu riječ ne izgovara bez promišljanja. Prije mjesec dana, on je već govorio o pooštravanju pravila o ulasku na Kosovo koje je najavila Priština. Cilj tih mjera je da se Srbi otjeraju sa sjevera Kosova i da je odgovornima svejedno koliko Srba će preživjeti. U nedjelju je dodao i da će Srbija pobijediti ako se oni usude da progone ili ubijaju Srbe“.

„Još jednom je“, piše Zidojče cajtung, „postalo jasno: Vođstvo EU u svom posredovanju u konfliktu Srbije i Kosova ne može da se nada da će naići na dobru volju ili da će joj tamo svojevoljno izaći u susret. Ići će samo uz fino izbalansiranu kombinaciju podsticaja i pritiska. U svako doba se mora računati da će Vučić da naglašava svoje interesovanje za pristup EU – da bi u sljedećem trenutku, uz podršku Moskve, širio strah od ukrajinskog scenarija na Balkanu“, piše njemački list.

„Vučić može da prijeti koliko hoće“

Za dnevnik Tagescajtung piše novinar Erih Ratfelder: „Srpskog predsjednika Aleksandra Vučića najviše ljuti to što mu mala bivša srpska autonomna pokrajina Kosovo pruža toliki otpor. Srbija nikada nije prebolela poraz u kosovskom ratu 1999. i nezavisnost te zemlje 2008. Za Srbe ne dolazi u obzir da diplomatski priznaju Kosovo. Oni hoće Kosovo – na kojem Albanci čine 90 odsto (stanovništva) – natrag. Samo, kako? Srbija je, otkako je počeo rat u Ukrajini, izazivala samo negodovanje. Srbija, koja je sa pričom da je faktor stabilnosti na Balkanu godinama mogla da lavira između Zapada i Istoka, otvoreno je izrazila naklonost prema reakcionarnoj i ratnohuškačkoj pravoslavnoj crkvi. I više od toga: Vučić je posljednjih godina u Srbiji uspostavio populističku diktaturu. Dokinuo je slobodu štampe i ugušio opoziciju. I pokušava da strategijom „srpski svet“ destabilizuje sve zemlje Balkana u kojima žive Srbi: Bosnu, Crnu Goru i naravno Kosovo.“

„No, Kosovo i dalje pruža otpor. Ono sa Srbijom hoće diskusiju na ravnopravnoj osnovi. I ni u kom slučaju neće dvostruke aršine, kada je riječ o pravilima ulaska u zemlju. Tu Vučić može da prijeti koliko hoće. Novo, aktivno i u svijetu dobro umreženo kolo političara sa predsjednicom Vjosom Osmani, premijerom Aljbinom Kurtijem i ministarkom spoljnih poslova Donikom Gervala-Švarc, neće u tome da učestvuje.“

„Za razliku od Srbije, Kosovo, većinski naseljeno Albancima, prozapadno je orijentisano. Ono zauzima jasnu poziciju kada je riječ o Ukrajini, zalaže se za ljudska prava i samoodređenje i ozbiljno sprovodi demokratizaciju zemlje, uz borbu proti korupcije i uz integraciju manjina. Kosovo je spremno i da pruži vojni otpor srpskom pritisku. Nova vlada je time stvorila sebi mnogo prijatelja. U Evropi Evropske Unije poljuljane su prosrpske pozicije koje su dosad bile dominantne. Uz to, Kosovo može da se pouzda da će mu zaleđinu čuvati NATO“, zaključuje berlinski Tagescajtung.

Priredio Saša Bojić

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu