1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„U Bjelorusiji me čeka mučenička smrt“

19. februar 2024

Bjeloruski reditelj, novinar i politički aktivista Andrej Gnjot suočen je u Beogradu s mogućim izručenjem Bjelorusiji koja ga tereti za utaju poreza. Gnjot tvrdi da je žrtva političkog progona.

https://p.dw.com/p/4cZkb
Andrrej Gnjot
Andrrej GnjotFoto: privat

Andrej Gnjot već četiri mjeseca u Okružnom zatvoru u Beogradu čeka na odluku srpskih sudova o tome da li će biti izručen Bjelorusiji zbog, kako se navodi u Interpolovoj potjernici, utaje poreza u Bjelorusiji.

Gnjot je protivnik bjeloruskog režima i jedan je od osnivača Slobodne asocijacije sportista Bjelorusije.

Ova inicijativa bjeloruskih sportista osnovana je nakon spornih predsjedničkih izbora u toj zemlji 2020. godine, a KGB ih je označio kao „ekstremističku formaciju“.

Iako se prvobitno nije javno deklarisao kao dio organizacije zbog moguće odmazde bjeloruskih vlasti, Gnjot je u svjedočenju u ponedeljak (19. februar) pred Apelacionom sudom u Beogradu prvi put priznao da je on jedan od tri osnivača te organizacije.

„Ja sam kreirao logo, ja sam pokrenuo Instagram stranicu, ja sam idejni vođa organizacije“, rekao je Gnjot.

Ova organizacija dovela je do toga da se Bjelorusiji oduzme domaćinstvo Svjetskog prvenstva u hokeju i da Međunarodni olimpijski komitet suspenduje finansiranje bjeloruskog Nacionalnog olimpijskog komiteta, na čijem je čelu bio upravo predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

„Uspjeli smo ono što ni političari nisu uspjeli – uzeli smo diktatoru jednu fotelju“, rekao je Gnjot. Kao rezultat, njihov advokat Aleksandar Danilevič osuđen je na deset godina zatvora, a odmazda je uslijedila i prema drugim članovima organizacije.

Sud u Beogradu
Sud u BeograduFoto: Sanja Kljajic/DW

Politički, a ne privredni prestupnik

Nakon što je u junu 2021. dobio signal da je država saznala i za njegovo učešće u opozicionim aktivnostima, shvatio je da je vrijeme da pobjegne iz Belorusije. Otišao je prvo u Rusiju, a potom na Tajland.

Ne znajući da je za njim izdata međunarodna potjernica, Gnjot je u Srbiju stigao oktobra prošle godine na službeno putovanje.

Odmah po slijetanju na beogradski aerodrom zadržan je od strane srpskih vlasti. Viši sud je donio odluku da su ispunjeni uslovi da se on izruči Bjelorusiji, ali je Gnjotov advokatski tim podnio žalbu.

„Naš zahtjev se temelji na formalnim razlozima, a to je da Viši sud u Beogradu nije saslušao Andreja Gnjota kada je to trebalo da uradi. Takođe, smatramo da postoje dokazi da on tamo neće imati human tretman“, rekao je Gnjotov advokat Filip Sofijanić.

Tako je Gnjot prvi put progovorio tek na ročištu pred Apelacionim sudom. On je gotovo sat vremena iznosio svoju odbranu, detaljno opisujući odnos bjeloruskih vlasti prema političkim protivnicima.

„U bjeloruskim zatvorima nalazi se više od 1.600 političkih zatvorenika. U kakvom su stanju – mi to ne znamo“, rekao je Gnjot.

Pomenuo je i druge sportiste koji su uhapšeni zbog političkog djelovanja i pročitao citate u kojima oni detaljno opisuju torturu koju prolaze u bjeloruskom zatvoru. Gnjot je siguran da i njega čeka ista sudbina kao i saborce.

„U Bjelorusiji me čeka mučenička smrt. U Bjelorusiji nema zakona, nema zaštite i nema nezavisnog sudstva. Svako ko je protiv vlasti, ima da se zatvori, muči i ponižava“, iznio je Gnjot svoje strahove.

Sebe je uporedio i s Aleksejem Navaljnim, ruskim opozicionarom koji je nedavno preminuo u ruskom zatvoru, i rekao da „ne bi želio da ima istu sudbinu kao on“.

“Diktatura u Bjelorusiji je do laktova u krvi i moj život je u vašim rukama. Srbija ne treba da ima krvave ruke zbog bjeloruskih vlasti“, dodao je Gnjot.

Za šta se tereti Gnjot?

Gnjot se u Bjelorusiji tereti za utaju poreza u vrijednosti od oko 300.000 evra, ali on tvrdi da nikada nije dobio poziv za taj postupak i da je utaja poreza „oblanda za političke procese“, te da ovo nije prvi slučaj da vlast koristi isti član poreskog zakona za obračun s neistomišljenicima.

Ovaj zakon, tvrde Gnjotovi advokati, nema osnov, jer se primjenjuje retroaktivno. Gnjot se, naime, tereti se za djelo koje je navodno počinio između 2012. i 2018. godine, a poreski zakon na osnovu kojeg ga gone stupio je na snagu tek 2019. godine.

Zato je advokat Vadim Drozdov, Gnjotov predstavnik pred međunarodnim institucijama već tražio brisanje Gnjotovih podataka iz registra Interpola. „Podaci nisu u skladu sa Poveljom Interpola, jer u slučaju izručenja i suđenja u Belorusiji, gospodin Gnjot, kao opozicioni aktivista, ima realnu opasnost da bude podvrgnut mučenju ili drugom okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem postupanju, kao i očito uskraćivanje pravde“, objašnjava Drozdov.

Filip Sofijanić
Filip SofijanićFoto: Sanja Kljajic/DW

O ovom slučaju, Drozdov je obavijestio i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu koji je srpskom tužilaštvu uputio jasnu poruku da očekuje da će država Srbija dati vremena sudu u Strazburu da donese svoju odluku, prije nego što Gnjota izruči Belorusiji.

Čeka se odluka Apelacionog suda

Na potezu je sada Apelacioni sud čija se odluka, prema riječima advokata, očekuje za dvadeset do trideset dana.

„Nadamo se da će Apelacioni sud ukinuti prvostepeno rješenje i da ćemo onda u postupak krenuti ponovo, da će imati priliku da da svoju izjavu pred Višim sudom u Beogradu i da ćemo onda iznijeti i ostale činjenice“, kaže Sofijanić.

A dok sudovi većaju, Andreja Gnjota je policija s lisicama na rukama vratila nazad u zatvor. O danima u zatvoru Gnjot je naširoko govorio i pred sudijama, žaleći se na to da je okružen ubicama i vođama narko-kartela, da ne dobija adekvatnu medicinsku podršku, niti ima pristup zatvorskoj biblioteci.

Sudu je rekao da mu vid slabi, da mu kosa opada i sijedi i da trpi „intelektualnu glad“. Zato je u odvojenom postupku tražio da se odluka o pritvoru u Okružnom zatvoru preinači u mjeru kućnog pritvora.

Ali, ta odluka još nije ni na vidiku.