1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija pred vratima EU

27. februar 2012

Dogovor Beograda i Prištine o regionalnom predstavljanju Kosova i integrisanom upravljanju graničnim prelazima, kao i neredima u Afganistanu nakon spaljivanja Kur’ana, teme su pisanja njemačke štampe.

https://p.dw.com/p/14AbL
Foto: AP/Montage DW

List Sueddeutsche Zeitung piše da je EU iz ugla balkanskih zemalja mjesto za kojim čežnu:

„To je jedno mjesto blagostanja ali i zaštite od nesreća globalnog svijeta zbog kojeg se ispalti provoditi reforme. Hrvati su se referendumom izjasnili za pristup EU u narednoj godini i time prihvatili njene vrijednosti i pravila. Crna Gora uskoro započinje pristupne pregovore. Makedonija je prikočena zbog spora oko imena sa Grčkom. Bosna i Hercegovina i Albanija pred sobom imaju još dug put ali se i one, korak po korak, kreću naprijed. Sada je Srbija u sporu sa Kosovom malo popustila kako bi dobila priželjkivani status. 

Symbolbild Kosovo Serbien Abkommen Einigung EU Graffiti Pristina
Teritorijalni spor sa Kosovom je najveći problem SrbijeFoto: picture-alliance/dpa

Evropska gravitaciona snaga čini se funkciornira: zainteresirane države privlači čak samo i izgled da će jednog dana biti primljene u EU. To je mnogo ali ne i garancija za uspjeh. Kao i kod svih širenja, EU se i sada nalazi u dvostrukoj opasnosti. Naime, s jedne strane bi mogla precijeniti svoju vlastitu snagu i istovremeno podcijeniti rizike koji se nalaze u ovim zemljama. Rumunija i Bugarska su primjeri za to u šta zapadne EU kada prilikom prijema novih članica zatvori jedno oko. Bez integracije Srbije na Balkanu dugoročno neće biti mira. To je strateška formula koja se nameće evropskoj politici prema ovom regionu. Rizici koje sa sobom donosi Srbija su ogromni. Najveći među njima je teritorijalni spor sa Kosovom. Sve dok Beograd u potpunosti i bezrezervno ne prihvati posljedice ratova koje je uglavnom izazvala Srbija, ne može imati mjesta u EU,” piše Sueddeutsche Zeitung .

Dilema zvana Afganistan

Nakon ubistva dva službenika američke vojske u Afganistanu, više zapadnih zemalja razmišlja o povlačenju svog osoblja iz ove zemlje. List Rheinische Post o tome piše:

“Koliko su živci popustili, pokazuju reakcije na Hindukušu. Čini se da protesti zbog spaljivanja Kur'ana nisu kratkoročni. Oni izgleda ujedinjuju zavađene narode Afganistana. Tu je bijes zbog religiozne uvrede ali i frustracija zbog sveopšte situacije i tmurnih izgleda za budućnost. Međunarodnoj zajednici će biti teško da ponovo pridobije povjerenje. Ali, bijeg poput onog iz Vijetnama bio bi fatalan signal za sve islamske teroriste”, piše Rheinische Post.

Afghanistan Proteste gegen Koranverbrennungen
Protesti zbog spaljivanja Kur'ana u AfganistanuFoto: picture-alliance/dpa

List Die Welt o istoj temi piše:

„Ne postoji sigurnost, nema isplanirane budućnosti, niti kontroliranog povlačenja. Nema spoznaje da svaka riječ ili plan ne pronađu uvijek put do neprijatelja. To uništava povjerenje u pouzdanost Afganistanaca. Nije ni čudo da su Amerikanci povukli sve svoje vojnike pripadnike NATO-a iz afganistanskih ministarstava. No, i to ima svoju cijenu. Jer, kakav signal time šalju Afganistancima koji su svoju sudbinu vezali za Zapad? Nakon povlačenja njemačkih vojnika iz grada Talokan, afganistanski saveznici su se žalili da ih na to Nijemci nisu upozorili. Da li važi princip spasi se ko može? Ako je to strategija za naredne godine, onda je Afganistan izgubljen“, piše Die Welt. 

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Zorica Ilić