Srbija u odlučnoj borbi protiv korupcije?

„Jedna vrsta zemljotresa“ je naslov teksta u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ u kojem Michael Martens piše o saslušanju vlasnika „Delta holdinga“ Miroslava Miškovića. „Mogao bi to biti početak nove politike koju je isposlovala EU“, piše Martens i dodaje: „Kada su stari nacionalisti u julu formirali novu vladi u Srbiji, zamjenik premijera Aleksandar Vučić je rekao da je njegov najvažniji cilj borba protiv korupcije. Međutim, takva obećanja se na Balkanu uvijek čuju pred održavanje izbora i sastavni su dio kampanja opozicije baš kao i plastične zastavice, baloni i partijski simboli. Ali, nakon izbora se malo šta dogodi. Još se ne može ocijeniti da li će sada u Srbiji biti drugačije. Međutim, primjetnio je da je Vučić u borbi protiv korupcije otišao dalje od svog predhodnika. Novi razvoj događaja (saslušanje Miškovića) je razvoj koji ima veza sa uticajem iz inostrantsva. Srbija je pod pritiskom EU. Potrebno je ispitati veliki broj upitnih privatizacija preduzeća u koju je dijelom upletena i “Delta”. Srbijanski mediji Miškovićevo saslušanje označavaju `jednom vrstom zemljotresa` koji bi mogao imati znatne privredne posljedice za Srbiju. Zoran Stojiljković, profesor za ekonomiju na Univerzitetu u Beograd govori o razvoju koji pokazuje da u Srbiji više niko nije nedodirljiv. Međutim, još uvijek se ne može ocijeniti novi kurs izabranih vlastodržaca u Beogradu. Da li se radi o istinskoj borbi protiv oligarha, koja je dugo nedostajala, ili je to nova borba za vlast? Također se ne zna da li će Državno tužilaštvo stvarno početi istragu protiv Miškovića i da li će on uopšte biti optužen i osuđen nakon fer procesa. Međutim, još uvijek su centralni izvor korupcije državni poslovi javne nabave. Do sada Vlada o tome nije ništa govorila. Tamo se očigledno žele koncentrisati na Miškovića. Srbijanski ministar pravosuđa i državne uprave Nikola Selaković kaže da je Miškovićevo saslušanje prvo iz „serije“ saslušanja koje neće biti i posljednje. Postoji „dovoljno tema“ o kojim se može govoriti sa milijarderom“, piše u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Slovenci protiv korupcije i mjera štednje

Isti list se bavi i protestima u Sloveniji na kojim demonstranti izražavaju negodovanje zbog vladinih mjera štednje i korupcije.

"List piše da su protesti u Ljubljani, za raziku od Maribora, protekli relativno mirno i da gradonačelnik Zoran Janković, koji je povezan sa skandalima, nije bio u centru kritika. Demonstrantima je trn u oku konzervatvna vlada Janeza Janše. Konzervativni komentatori izražavaju sumnju da su organizatori protesta instrumentalizovani od ljevičara i da su usmjereni protiv vlade. Za Božić su u Ljubljani najavljene velike demonstracije protiv vladinih mjera štednje. Opozicija traži održavanje novih izbora. Slovenija, koja je 2004. godine ušla u EU i 2007. godine kao prva postkomunistička zemlja uvela euro, privredno je u padu čiji kraj nije na vidiku. Prvi pozitivni znakovi se mogu očekivati tek u drugoj polovini naredne godine i to ako vladi u Ljubljani uspije da konsoliduje budžet, liberalizuje tržište rada i izvrši dalje reforme tržišne privrede. Trenutni prioritet je sanacija tri velike banke čiji je većinski vlasnik još uvijek država“, piše pored ostalog „FAZ“.

Milo Đukanović – Bijeg u zaštitu političkog imuniteta

List „Süddeutsche Zeitung“ piše o Milu Đukanoviću „kojeg evropske diplomate, kada o njemu govore, opisuju kao spornog balkanskog političara“.

„Milo Đukanović se više od 20 godina povezuje sa švercom cigaretama i nekim drugim aferama. Isto toliko godina mu uspjeva da, praktično neprekidno, bude premijer ili predsjednik Crne Gore koja je u utorak (4.12.2012) dobila 12. vladu od uvođenja višestranačja i sedmu na čijem je čelu Milo Đukanović. U predizbornoj kampanji je Đukanović obećao 40.000 novih radnih mjesta i bržu integraciju zemlje u EU. EU je ljetos donijela odluku o početku pristupnih pregovora o ulasku ove balkanske zemlje u Uniju. Neke diplomate nisu zadovoljne tom odlukom jer Crna Gora je godinama utočište korupcije i organizovanog kriminala. Brisel je apelovao da vodstvo u Podgorici mora ojačati pravnu državu. Međutim, trenutno se ne može sa sigurnošću ništa reću da li će u budućnosti, dok je na čelu vlade Đukanović, biti napravljeni pomaci. On godinama važi za smetnju približavanja Crne Gore EU. Italijansko i njemačko pravosuđe je protiv njega za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji vodilo istragu zbog krijumčarenja cigareta. Međutim, kao premijer on uživa imunitet. Kada se 2010. godine povukao sa premijerske dužnosti, Đukanović je rekao da je za njega počeo `drugi život`. Međutim, Đukanović se ponovo vratio. Razlozi za to se moraju tražiti u Bariju (Italija). Naime, tamo početkom februara počinje proces protiv više osoba koje se sumnjiče za šverc cigaretama, osoba koje vode i do Đukanovićevog klana. Sam Đukanović nije optužen, ali već sada bježi u zaštitu imuniteta. Njegov režim je navodno u prvoj polovini 90-tih godina imao kontakte sa italijanskom mafijom. Nakon toga je godinama, uglavnom preko luke u Baru, vršen šverc cigaretama. Te cigarete su preko fiktivnih firmi u Švajcarskoj, Djevičanskih ostva ili Paname dovožene u Crnu Goru odakle su se prodavale na crnom tržištu u EU. Njemački istražni organi smatraju da je švercom napravljena šteta „od najmanje deset milijardi eura“. Đukanović pored ostalog ima naklonost Amerike. Kada je prošle sedmice zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropske i euroazijske poslove Philip Reeker posjetio Crnu Goru, rekao je `Đukanovića dobro poznajemo. Često sam se s njim susretao i smatram ga prijateljom`“, piše Enver Robelli u listu „Süddeutsche Zeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić