1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija u znaku ekonomske krize

Belma Fazlagic-Sestic7. maj 2012

Na izborima u Srbiji, Kosovo ovaj put nije igralo veliku ulogu. Važniji su bili ekonomski aspekti. U drugom krugu predsjedničkih izbora snage će odmjeriti aktuelni predsjednik Boris Tadić i njegov rival Tomislav Nikolić.

https://p.dw.com/p/14r1i
Foto: DW

Drugi krug predsjedničkih izbora u Srbiji biće održan u nedjelju, 20. maja, a građani će birati između kandidata liste Izbor za bolju Srbiju Borisa Tadića i kandidata Srpske napredne stranke Tomislava Nikolića, piše list Sueddeutsche Zeitnug:

„Prvi put nakon svrgavanja režima Slobodana Miloševića prije skoro 12 godina, građani Srbije su na redovnim izborima birali novi parlament. Prije četiri godine su održani prijevremeni parlamentarni izbori nakon što se zbog spora o odnosu Beograda prema Evropskoj uniji raspala vladajuća koalicija. Tadašnji premijer Vojislav Koštunica je Zapadu prebacio da je Kosovu dozvolio da proglasi nezavisnost. U znak osvete želio je blokirati svaku dalju saradnju sa Evropskom unijom. U toj namjeri nije uspio.

Serbien Wahlen Boris Tadic
Boris TadićFoto: dapd

Ovi parlamentarni i predsjednički izbori u Srbiji bili su u znaku ekonomije. U protekle tri godine  bez posla je ostalo oko 250 hiljada ljudi, zvanična stopa nezaposlenosti je 24 odsto, iako je ona u stvarnosti najvjerovatnije znatno veća. Ono što je bilo novo u predizbornoj kampanji je da je pored tradicionalno prozapadno orijentiranih demokrata i umjereni nacionalista Tomislav Nikolić zagovarao pristup Srbije EU. Do prije četiti godine je Nikolić bio ogorčeni protivnik približavanja EU. Pažnju je privlačio parolama mržnje, koje je upućivao drugim balkanksim narodima i zahtjevima za stvaranjem velike Srbije“, piše list Sueddeutsche Zeitung.

Serbien Belgrad Opposition Demonstration Tomislav Nikolic
Tomislav NikolićFoto: picture alliance / dpa

Veliki pobjednici na izborima su Miloševićevi socijalisti, konstatuje list Die Presse.

„Bivši srbijanski autokrata Slobodan Milošević je već od 2006. mrtav ali je njegova Socijalsitička partija življa nego ikad. Ona je bila jedina politička snaga koja je nakon izbora imala razloga za opušteno slavlje: Sa 16, 6 odsto, ovaj manji koalicioni partner u vladi  je skoro udvostručio broj glasova. Za razliku od njih, Demokratska stranka predsjednika Borisa Tadića je snažno uzdrmana. U poređenju sa 2008., Demokratska stranka je izgubila skoro trećinu glasova birača. Time su demokrati iza desno populističke Srpske napredne stranke na čijem je čelu Tomislav Nikolić.

Birači u Srbiji su pored sastava parlamenta, birali i novog predsjednika ali će konačna odluka biti donesena tek za dvije sedmice: Tadić je uspio osvojiti 26,8 odsto glasova i u drugom krugu će se suprotstaviti svom starom rivalu Nikoliću koji je osvojio 25,6 odsto glasova birača. Ishod izbora je potpuno otvoren“, piše list Die Presse.

Frankreich Wahlen 2012 Francois Hollande
Novi francuski predsjednik Francois HollandeFoto: dapd

Francuska na prekretnici

List Die Welt piše o izboru Francosa Hollanda za novog francuskog predsjednika:

„Vlada u Berlinu ne treba brinuti za novog francuskog predsjednika već u prvom redu za samu Francusku. Jer, tokom izbora je došlo do pregrupacije političkih snaga. Rečenica da bez Francuske u Evropi ništa ne može proći pogađa u srž. Ali, šta se može postići sa Francuskom, koja se psihološki ograđuje od posljedica globalizacije, koja razmišlja o vođenju nove finansijske politike i smatra da će je štednja dovesti u škripac? Iako sve od toga nije dobro, moguće je i sa takvom Francuskom ići naprijed”, piše list Die Welt.

Njemačka gubi saveznike

List Tagesspiegel piše o očekivanjima Berlina nakon izbora u Francuskoj i Grčkoj:

“Oba izborna rezultata bi za Angelu Merkel kada je riječ o evropskoj strategiji orijentiranoj na solidarnost, mogla predstavljati problem. Grčka koja za svoje ozdravljenje ne želi dati sopstveni doprinos i Francuska koja svojom ekonomijom i politikom simbolično napušta sjevernu i odlazi u pravcu južne Evrope. Pariz dakle napušta budžetsku diciplinu. To za Njemačku ne znači samo da ima jednog saveznika manje, već i da u cjelini ima premalo saveznika”, piše Tagesspriegel.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Jasmina Rose