Srbijanci nemaju povjerenja u srpski dinar

Upravo pozicijom srbijanskog dinara bavi se "Neue Zürcher Zeitung". U najkraćem, ako investitori gube povjerenje u euro zbog krize u Grčkoj, onda su ga, kada je u pitanju srbijanski dinar, već izgubili piše "Neue Zürcher Zeitung". Ovaj list dodaje da slično razmišljaju i obični građani Srbije:

"Domaća valuta u životu prosječnog građanina Srbije igra sporednu ulogu. Preko 90 odsto ušteđevine oni drže u eurima. Tri četvrtine svih kredita u Srbiji kao obračunsku podlogu imaju strane valute. Skoro da nema domaćinstva ili preduzeća u Srbiji koje ima zaduženje u dinarima. Centralnoj banci Srbije je to trn u oku. Monetarnoj politici se tako izbija iz ruke važan instrument, a to je podešavanje kamatnih stopa. Osim toga na taj način devizni krediti prijete da postanu rizični krediti, u slučaju devalvacije dinara.

Dinar je tokom cijele 2009. izgubio 6 odsto svoje vrijednosti, a od početka ove godine već 4 odsto. Centralna banka stoga smatra da bi srbijanska vlada trebalo da uvede obavezu da se kratkoročni krediti uzimaju isključivo u dinarima.

Međutim, pod znakom pitanja je da li će prisilne mjere dati željene rezultate. U državi u kojoj su građani tokom raspada bivše Jugoslavije bespomoćno gledali kako se njihove ušteđevine tope, još uvijek je svježe sjećanje na hiperinflaciju. Skoro po refleksu se tako sav novac koji se ima u dinarima odmah razmjenjuje za euro. Taj strah teško je ukinuti državnim dekretom", piše "Neue Zürcher Zeitung".

"Podrška Grčkoj je greška"

Obični građani Evropske unije još nisu izgubili povjerenje u euro, ali neki investitori jesu. Zbog finansijske krize u Grčkoj oni kupuju vrjedonosne papire koji se isplate u slučaju pada vrijednosti eura. Grčka bi zbog toga mogla imati još više problema da dobije svjež novac za otplatu svojih kredita. Države euro-zone najavljuju pomoć Grčkoj u nadi da će to stabilizovati i euro. "To je velika greška", tvrdi list "Die Welt" koji piše:

"Poruka Brisela glasi: Onaj ko ne obavi svoje domaće zadatke i potrebna mu je pomoć, ona će mu biti i pružena. Teško da se može uputiti gora poruka. Umjesto da EU poveća pritisak na Grčku kako bi dovela svoje finansije u red, Brisel rekordne dužnike pozdravlja milijardama eura. U Briselu govore o strogim preduslovima za pomoć. Ali, krajnje je upitno da li će se ta strogoća primjenjivati prema euro-državama. Deset godina to nije činjeno, zašto bi danas bilo drugačije?

To znači: Grčka bi se morala obratiti MMF-u za pomoć. Ova institucija ima mnogo iskustva s državama na rubu bankrota i mogla bi s puno više vjerodostojnosti da kontroliše da li vlada u Atini ispunjava sve što se od nje traži", piše "Die Welt".

Autor: A. Slanjankić

Odg ur.: Belma Fazlagić-Šestić