1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srebrenica - 11. juli bez političkih govora

Mehmed Smajić12. juli 2014

Devetnaesta godišnjica najvećeg zločina u modernoj Evropi, tema je kojom se pored ostalog bave komentatori štampe na njemačkom jeziku.

https://p.dw.com/p/1Cbf8
Foto: DW/E. Musli

„Komemoracija bez političkih govora“ naslov je teksta u listu „Tageszeitung“ u kojem Erich Rathfelder piše o obilježavanju 19. godišnjice genocida u Srebrenici. „Već mjesecima je bilo jasno da porodice žrtava neće dozvoliti da političari više govore na komemoraciji. Prečesto je obilježavanje 11. jula u Potočarima zloupotrebljavano u partijsko-političke svrhe. Rodbina žrtava je satima na velikim vrućinama morala slušati govore i čekati da sahrani svoje najmilije. Ta praksa, koja je dijelom bila i ponižavajuća, konačno je završena.“

„U srpskom društvu i dalje postoji malo naznaka da genocid u Srebrenici i ostalim dijelovima BiH bude povod da se razmisli o vlastitoj prošlosti u proteklom ratu. Kada su ovih dana borci za ljudska prava iz Beograda krenuli za Srebrenicu, napali su ih ekstremisti, a neki su čak i povrijeđeni“.

„Da li se ponašanje mladih dok prolazi kamion sa posmrtnim ostacima žrtava, podizanje tri prsta i nošenje majica sa slikom haškog zatvorenika Ratka Mladića, tematizira u njihovim kućama i školama?“, pita se Rathfelder i konstatuje: „Sva dosadašnja iskustva govore suprotno. Jedan od čuvara Centra u Potočarima kaže da je samo jedan mladić, Srbin iz Srebrenice, u proteklih nekoliko godina tajno došao u Memorijalni centar kako bi razgovarao o onom šta se zaista dogodilo u Srebrenici. On je bio jedini Srbin, koji je pokazao ljudsku potrešenost“.

Na mezarju u Memorijalnom centru Potočari u petak 11. jula je ukopano 175 žrtava genocida nad Bošnjacima Srebrenice i okoline.
Na mezarju u Memorijalnom centru Potočari u petak 11. jula je ukopano 175 žrtava genocida nad Bošnjacima Srebrenice i okoline.Foto: Emir Musli

„Politički analitičar Srđan Puhalo kaže da su političari iz RS, poput predsjednika Milorada Dodika, potpuno neodgovorni prema novijoj istoriji. `Da li je normalno da se dobro osjećamo s obzirom na činjenicu da smo za vrijeme rata 1992-95. ubili preko 30.000 bošnjačkih i hrvatskih civila? Da li se zaista možemo osjećati slobodno u, pod takvim okolnostima nastaloj Republici Srpskoj, ako ne priznamo šta se zaista desilo. Da li možemo biti slobodni u društvu u kojem se ratni zločinci slave kao heroji, a njihovi kritičari kao izdajnici?`“.

„To pitanje je namijenjeno i Hrvatima. Dario Kordić je 6. juna po dolasku iz Haga dočekan kao heroj. Sada sve češće dolazi do javne diskusije o primitivizmu nacionalista u Srbiji, Hrvatskoj i BiH. Većina medija varira između senzacionalizma i podilaženja odgovarajućim centrima moći. Samo mali broj medija i internet foruma ozbiljno raspravlja o suočavanju s prošlošću i spoznaji da nema budućnosti bez suočavanja s prošlošću“, piše Rathfelder u listu „Tageszeitung“.

Srebrenica: Evropska bol

„Srebrenica nije samo bosanska, nego i evropska tragedija“, piše Nenad Memić, urednik magazina „Kosmo“ u austrijskom listu „Standard“ i nastavlja: „11. juli u nama svake godine budi tugu i očaj. Prisjećamo se Srebrenice. Ovaj istočnobosanski grad je već 19. godinu širom svijeta simbol patnje. Ta patnja nas često ostavlja bez riječi i svako objašnjenje čini besmislenim“.

„Obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici je prije svega povod da se u tišini i sa puno poštovanja prisjetimo žrtava. Zdrava kultura prisjećanja ne dozvoljava mržnju, osvetu, relativizaciju ili negiranje genocida. Ona prije svega zahtjeva neumornu potragu za pravdom i nastojanjima da se takva gnusna zlodjela nikada više ne dogode. Srebreničke žrtve su Bošnjaci, ali oni simobiliziraju patnju cjelokupnog čovječanstva. Ono što povezuje sve nas je bol: on je svugdje isti, bez obzira o kojoj žrtvi se radi i bez obzira kojoj naciji ili vjeri pripadala žrtva“.

Njemačka ambasadorka Ulrike Maria Knotz polaže vijenac
Njemačka ambasadorka Ulrike Maria Knotz polaže vijenacFoto: DW/E. Musli

„Zašto je za Austriju i Evropu važno da se prisjetimo 8.372 ubijena muškarca i dječaka. Zato što su i oni bili Evropljani – Evropljani one Evrope koja je kompletno zakazala da spriječi krvavi konflikt u svom centru. Tragični događaji u Srebrenici su duboko ukorijenjeni u evropsku istoriju. Iz tih razloga moramo, ne samo 11. jula, govoriti o Srebrenici – o zločinima iz vremena u kojem smo se nemoguće ponašali“.