1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srednja i mala preduzeća u Njemačkoj se bore za novo tržište u zemljama Istoka

Patricia Nann2. decembar 2004

Spoljna trgovina je stub potpore njemačke privrede. Brojni statističari očekuju da će i ove godine biti oboren rekord – dobit od prihoda spoljne trgovine trebala bi na kraju godine iznositi 154 milijarde eura. Ali nisu samo velike korporacije i firme te koje izvoze svoje proizvode. U Njemačkoj je sve više manjih preduzeća koja se usuđuju da sklapaju poslovne ugovore sa zemljama Azije i novim zemljama članicama Evropske unije. Međutim, tom prilikom se navedeni poduzetnici susreću s brojnim poteškoćama. U Frankfurtu se 7. i 8. decembra 2004. godine održava sajam pod nazivom ”export 21”, gdje će brojni stručnjaci iz domena privrede i srodnih grana djelatnosti, razmatrati upravo navedenu problematiku.

https://p.dw.com/p/AVmg

Kada je Reinhold Würth, poduzetnik iz njemačke pokrajine Baden- Würtemberg, 40tih godina u Holandiji otvorio filijalu svoje firme, on ni u snu nije pomislio na to, da će upravo njegovo preduzeće jednog dana biti jedna od najboljih svjetskih firmi za proizvodnju eksera. Naime, u roku od samo nekoliko godina se njegova mala firma pretvorila u preduzeće sa filijalama otvorenim svuda po svijetu. Međutim, ono što je 40tih godina još uvijek bilo pravo čudo, danas je najnormalnija pojava na svijetu. Stoga danas sve više i više poduzetnika okušava svoju poslovnu sreću u zemljama Istoka. Kako je naglasio Rezzo Schlauch, predstavnik srednjih i malih preduzeća pri njemačkoj vladi, u angažmanu za proširenjem ovih firmi krije se veliki potencijal.

” Veliki je broj srednjih i malih preduzeća sa investicijama u istočnim zemljama. Većina njih je sretna jer se izborila za jedno novo tržište, kojim popunjavaju nedostatke ostvarene na domaćem tržištu. ”

Prognoze njemačke privredne komore za budućnost su da će u narednih nekoliko godina 20% svih njemačkih privrednika biti aktivni u inostranstvu. Globalizacija je dakle zahvatila čak i ona najmanja preduzeća. U međuvremenu se u cijeloj zemlji čuju glasine da će uskoro svaka njemačka firma prodavati proizvode od kojih će rijetko koji zaista biti proizveden u Njemačkoj. Njemački privrednici s druge strane tvrde da oni ne investiraju u inostranstvo jer su im troškovi produkcije niži, nego nastoje da se izbore za nova tržišta. Eksperti si zbog novonastale situacije danas postavljaju pitanje, da li će interes za inostrana tržišta ugroziti nekada tako stabilna radna mjesta u njemačkim preduzećima?

Za veliki broj malih firmi je investiranje u inostransvo povezano sa velikim rizicima. Većina ih nema potrebne tehničke mogućnosti ili kompetentne radnike koji bi svoju firmu mogli predstaviti u najboljem mogućem svijetlu. Poseban problem je činjenica da npr. u zemljama Azije postoji ogroman broj kopija njemačkih proizvoda koji se prodaju po puno manjim cijenama nego originali.