1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srednja klasa: Iako nestaje, još je imamo

Belma Fazlagic-Sestic18. decembar 2012

Nekadašnjih nosica privrednog razvoja danas je sve manje u BiH. Srednja klasa koja je u bivšoj Jugoslaviji brojala preko 70 odsto stanovništva sada spada ili u siromašne ili u sloj društva koji je na granici siromaštva.

https://p.dw.com/p/174QZ
Centar BanjalukeFoto: Ljiljana Pirolic

Činjenica je da je u svim zemljama bivše Jugoslavije došlo do raslojavanja društva koje je gotovo izgubilo srednji sloj: profesore, službenike u zdravstvu i kulturi, koji su danas na granici siromaštva. Smatra se da je oko 22 odsto siromašnih u BiH, a da je čak preko 40 osto na granici siromaštva. Donja granica za računanje srednje klase smatraju stručnjaci, u BiH bi se mogla postaviti na dvije prosječne plate odnoso na oko 1600 maraka, kaže sociolog Ivan Šijaković: „U BiH vi imate 85 multimilionera i oko 50 hiljada bogataša, a ovo ostalo je sve niža klasa, po starijoj kategorizaciji ili puka radnička klasa“.

Neka nova srednja klasa

Novinar Erduan Katana iz Banjaluke smatra da pripada srednjoj klasi, sa platom od 1200 konvertibilnih maraka. I pored toga teško sebi može priuštiti neki veći luksuz: „Od plate minimum 50 odsto ode za režije. Od onoga što ostane ne možeš nešto posebno napraviti. Živi se normalno, ali ništa izvan toga. Eventualno jedan godišnji odmor na godinu“.

Erduan Katana
Erduan KatanaFoto: DW/Ragan Maksimovic

Stručnjaci smatraju da danas srednju klasu čine novi ljudi, a riječ je o sitnim preduzetnicima, vlasnicima agencija i mnoštvo onoga što se zove uslužni sektor. Direktor potrošačke zadruge EUROBIH, Mesud Lakota kaže da je problem što se oko 20 odsto ljudi enormno obogatilo u proteklih 15 godina, a da se 60 odsto nalazi oko linije siromaštva: „Onih ostalih 20 je između, što znači da se ta srednja klasa gubi, a jaz između bogatih i siromaših povećava. Situacija je takva da izlaza nema osim pokretanja domaće proizvodnje. “

Završićemo na istorijskom otpadu

Ekonomista Aleksa Milojević kaže da je socijalno i ekonomsko u bliskoj vezi, što znači da enormno bogaćenje jedne grupe ljudi na račun velikog broja radnika stvara neravnotežu i da ne može dobro da se završi: „Mi kao društvo moramo završiti na istorijskom otpadu jer su kod nas te socijalne razlike tolike da mi više ne govorimo o siromašnim nego o ljudima biološke ugroženosti i to u odnosu da se radi o skoro dvije trećine stanovništva“.

Eine Reihe von gerollten Euro-Geldscheinen
Jaz između bogatih i siromašnih je i u BiH sve većiFoto: Fotolia/ Tatjana Balzer

Prema riječima Milojevića samo u RS u svakom drugom domaćinstvu samo jedan član radi što je dokaz potpunog siromaštva. Ukoliko nema novca nema ni potrošnje, kaže predsjednik Udruženja potrošača RS Dragovan Petrović navodeći da su se i interesi za poslom promjenili : „Dominantno je bilo raditi u dobroj firmi, a ne u javnoj upravi. Danas je obrnuto, idemo na izdržavane sektore, tamo je najlakše živjeti. Tu imamo vakum sada. Te srednje klase ima ili vrlo malo ili se gubi“.

Da je jaz između bogatih i siromašnih u BiH veliki pokazuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH prema kojoj je u prošloj godini uvezeno luksuznih automobila za čak 100 miliona maraka više nego prošle godine. Iako mnogi smatraju da je prosječna plata od 800 maraka u BiH dovoljna za svrstavanje u srednju klasu, to kažu stručnjaci nije tačno, jer je po članu za najniži prag potrebno dva puta više novca, što je plata o kojoj mnogi sanjaju u BiH.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić