Srednja poduzeća u Njemačkoj se usudila krenuti preko granice

I za takozvana ”mala poduzeća” se nakon proširenja EU nude nove perspektive. S jedne strane se nude eksportna tržišta za njihove proizvode i s druge, mogućnost direktne investicije izgradnjom firme na licu mjesta. Između ostalog, zemlje kao što su Poljska i Češka njemačkim poduzećima mogu služiti kao tržišta za jeftinu nabavku robe koju bi upotrijebili za realizaciju sopstvene produkcije na domaćem tržištu. Povoljno finansiranje za ovakve poduzetničke ciljeve nudi kreditno poduzeće, Bank Austria. Ekspert za istočnu evropu Regina Prehofer ohrabruje njemačke poduzetnike:

"Šanse se nalaze u razvoju ovih zemalja. Razvoj u centralnoj i jugoistočnoj evropi je veći nego u staroj Evropskoj uniji. Pretpostavlja se da će stopa razvoja ovih zemalja u slijedećoj godini narasti za 4 do 5 procenata. Taj razvoj je naravno rezultat i mnogobrojnih stranih investicija, koje se ulažu u ove zemlje. Članstvo u Evropskoj uniji pomaže i pri stabilizaciji pravnog područja."

Samo 5 procenata svih stolara, pekara ili instalatera u njemačkoj pokrajini Nordrhein-Westfalen su se usudili ekspandirati u inostranstvo. Međutim, slabo poznavanje stranog jezika ili interkulturalne smetnje ne bi morali biti prepreka koja se ne može prevazići.

Petra Bonifas saradnica projekta za podršku zanatstva u pokrajini Nordrhein-Westfalen nudi konkretnu pomoć za internacionalni angažman, na primjer u istočnoj evropi:

"Kada poduzeće želi u inostranstvu početi sa radom, organizujemo pojedinačno savjetovanje gdje se konkretno sagleda cijelo poduzeće i uslovi koje treba ispuniti. Znači slijedi detaljna ”analiza postojećeg” te se nakon toga odredi ”potrebno stanje”.

I ukoliko se uvidi da su svi uslovi za odlazak na strano tržište odgovarajući, tada se sa poduzećem razvije konkretan plan u kojem se odrede koraci djelovanja."

U prerađivačkoj industriji u Njemačkoj već svako treće radno mjesto zavisi od vanjske trgovine. Ovaj trend će se u buduće proširiti i na zanate koji moraju intenzivirati internacionalni angažman da bi uopšte ostali sposobni za natjecanje.

U istočnoj evropi saobraćajne mreže i opskrba energijom još uvijek nisu u skladu sa vremenom u kojem živimo. Regina Prehofer iz Bank Austrije ovdje vidi dobre investicijske perspektive:

"Uskoro će se infrastuktura sigurno razviti. Ali ukoliko se malo osvrnemo nazad, vidjet ćemo da su i autoindustrija kao i hemijska i papirna industrija otišle u istočnu evropu. Znači, tamo je već sve što ima ime i nivo. Ali, sigurno je da će se slijedećih godina posebno investirati u infrastrukturu."

Na tom polju pomaže državna kreditna institucija za reizgradnju koja nudi finansijska sredstva. Ova institucija je tako pomoću svoje eksportne banke izradila investicijski program za izgradnju mreže autoputeva u Hrvatskoj. Specijalista zaposlen u ovoj instituciji, Wolfgang Reuss je objasnio kako se srednja poduzeća u Njemačkoj mogu pri tome angažovati:

"S jedne strane kao investitori, a s druge i kao direktni izvodjači poslova. Moguće je na primjer zamisliti da neko njemačko poduzeće preuzme dio poslova tamošnjih većih gradjevinskih poduzeća.”