Stabilan euro olakšava poslovanje s Evropom

Slučaj je htio da je u gostima kod američkog predsjednika Baracka Obame na dan održavanja samita o spašavanju eura (27.10.) bio jedan Evropljanin: češki premijer Petr Nečas. Tako je američki predsjednik iz prve ruke mogao doznati šta Evropljani planiraju. I Obama je bio zadovoljan:

„Vidjeli smo da sve zemlje euro-zone i sve evropske države čvrsto stoje uz evropski projekat i žele osigurati da on bude nastavljen.“

Obama je početkom oktobra Evropljanima uputio upozorenje da brzo djeluju, jer nesigurnost oko grčkih državnih financija i dugova drugih južnoevropskih zemalja opterećuje svjetski financijski sistem, kao i da se negativno odražava i na Sjedinjene Američke Države. I ovaj put je Obama izjavio da su briselske odluke „važan prvi korak“. Ali, presudno je sad „da one budu potpuno i odlučno provedene“. Ipak, dodao je da ima povjerenja u evropsko vodstvo da će se to dogoditi.

U SAD-u i dalje zabrinuti zbog krize eura

Amerikanci sa zabrinutošću gledaju prema Evropi zbog međusobnih trgovinskih odnosa.

„Ako je Evropa slaba, ako Evropa, naš najvažniji trgovinski partner ne raste, onda to utiče na naše firme i sposobnost da se ovdje u Sjedinjenim Američkim Državama stvore radna mjesta“, rekao je Obama. S obzirom na stopu nezaposlenosti od preko devet posto to je glavna tema uoči predsjedničkih izbora iduće godine.

Ekonomski stručnjak Jacob Kirkegaard s vašingtonskog Peterson-Instituta za međunarodne ekonomske studije pozitivno ocjenjuje briselski dogovor. Kriza nije okončana, ali je najgora katastrofa spriječena, kao što je nekontroliran državni bankrot Grčke, kaže on.

Europljani, inače, zbog ekonomske krize u Sjedinjenim Američkim Državama ne mogu očekivati pomoć od Amerike kao u prošlosti. Ali, svi stručnjaci se slažu da je briselski dogovor donio olakšanje svima. A time nema ni razloga za međusobne optužbe.

Autor: Christina Bergmann / Anto Janković

Odg. urednik: Azer Slanjankić