Stanje sa ljudskim pravima u BiH sve gore

Na protestnom maršu „Ljudska prava vani“ bilo je više policije nego aktivista koji su, marširajući ulicama Sarajeva, obilježili 10. decembar Međunarodni dan ljudskih prava. Lejla Huremović iz Sarajevskog otvorenog centra misli da ovako jake policijske snage nisu bile potrebne za osiguranje pedesetak učesnika marša.

„Ne bih navodila razloge ovolikog prisustva policija, ali mi je bilo drago vidjeti da nam je policija izašla u susret i da je bila tu kako bi nas sve zaštitila. Naravno, nije bilo potrebe za djelovanjem policije jer ovo bio mirni skup za obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava kojim smo ukazali na najznačajnije probleme“, kaže Lejla Huremović.

Protesti za prava svih obespravljenih

Ulicama Sarajeva pronesena je i zastava duginih boja simbol LGBT populacije čije se prava, prema ocjeni aktivista, također krše u ovoj zemlji. Aktivisti vjeruju da je to vjerovatno bio razlog većeg prisustva policije na ulicama Sarajeva.

No, LGBT populacija nije jedina koja je ugrožena u ovoj zemlji. „Ostalima“, odnosno onima koji ne pripadaju kategoriji konstitutivnih naroda, uskraćeno je pravo da budu birani, prognanima se uskraćuje pravo na povratak, nezaspolenima na rad, a obespravljene su i žrtve rata, osobe sa invaliditetom, žene i djeca kojoj se uskraćuje pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku.

Zamjenica ministra za ljudska prava BiH Saliha Đuderija kaže da u procesu zaštite ljudskih prava u ovoj zemlji ima mnogo problema „od ustavnih promjena do pojedinačnih pitanja u vezi sa načinom realizacije zaštite ljudskih prava najranjivijih kategorija“.

Pogrešno usmjeren fokus međunarodne zajednice?

Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH Srđan Dizdarević smatra da se stanje u oblasti ljudskih prava u posljednjih nekoliko godina pogoršava, te da je osnovni razlog tome što je međunarodna zajednica „pomalo digla ruke“ od BiH. „Međunarodna zajednica je svoj interes u BiH svela na nekoliko pitanja, na provođenje sudske odluke u predmetu 'Sejdić i Finci', vojnu imovinu i mehanizam koordinacije“, rekao je Dizdarević u intervjuu za BH radio 1.

„Međunarodna zajednica više nije zainteresirana za druga pitanja u ovoj zemlji, uključujući ljudska prava, pa je u tim okolnostima našim vladajućim političarima sklonim autoritarnom načinu vladanja praktično otvoren prostor da još žešće krše ljudska prava i slobode. Mislim da je to sada slučaj i da smo u situaciji koja je gora, tragičnija i dramatičnija nego što je bila prije nekoliko godina“, kazao je Dizdarević.
U urede ombudsmena za zaštitu ljudskih prava u BiH godišnje stiže oko 3.000 žalbi zbog kršenja ljudskih prava.

Autor: Samir Huseinović
Odg. urednica: Jasmina Rose