Steinbrueck: Nisam za proširenje EU po automatizmu

U borbi protiv finansijske krize koja je pogodila zemlje eurozone najvažniji mehanizam je štednja. Mnoge prezadužene zemlje poput Grčke se žale da štednja koči privredni rast. Kandidat njemačkih socijaldemokrata za kancelara Peer Steinbrueck o tome kaže da nema sumnje da prezadužene zemlje svoje budžete moraju dovesti u red. "Tu nema nikakve razlike između mojih stavova i stavova aktuelnih vlada. Samo je pitanje zbog čega te zemlje stalno dolaze u đavolji krug. Ono što tražimo od Grčke ili Portugala je ušteda od 5 posto bruto društvenog proizvoda. Ali kad to prenesem na Njemačku pa kažem da bi to značilo da godišnje moramo uštedjeti 130 milijardi eura na saveznom nivou, u pokrajinama, opštinama i službama socijalnog osiguranja, tek onda nam je jasno šta radimo s tim zemljama. Kada bi kod nas u Njemačkoj jedan političar rekao , moramo uštedjeti 130 milijardi nastao bi haos. A to se upravo i dešava u zemljama pogođenim dužničkom krizom", kaže Steinbrueck.

"Proširenje, proširenje, proširenje - to, moram priznati, nije moj stav. "

Kada je u pitanju proširenje EU, kandidat SPD-a za kancelara Peer Steinbrueck smatra da nijedna zemlja, koja želi da bude članica EU ne smije biti pošteđena zacrtanih kriterija i dogovorene procedure. "Prije nego što krenem u vatreni govor o daljem proširenju, imam utisak da se moramo pobrinuti da dođe do reformi, demokratizacije institucija koje trebaju rezultirati poboljšanjem cijelog procesa koje jedna država mora da pređe na putu za učlanjenje. Imam utisak da će njemačka vlada na tu temu morati inicirati otvorenu debatu i to u sljedećem mandatu, dakle kako mi u budućnosti evropske institucije možemo napraviti učinkovitijim, efikasnijim i više demokratskim."

Na pitanje da li je Hrvatska zrela za učlanjenje, Steinbrueck je rekao da je to pitanje odlučeno i da će ona 1. jula postati 28. članica. "Pripadam školi Helmuta Schmidta, koji je više puta rekao: Mi smo tu EU prilično brzo povećavali sa 9 na 12, pa na 15, 25, 27 i evo sada na 28 država, rekao je Steinbrueck i dodao: "Pokušaću to da vam ovako prevedem. Svako udruženje ili zajednica koja doživi takvu eksploziju proširenja novim članicama, mora se pobrinuti da donese adekvatan statut. U njega mora biti unijeta nova osnova, kako bi mogao ostati djelotvoran. To nam je djelimično uspjelo sa Lisabonskim sporazumom. Ali neka vrsta automatskog voza po motu "Proširenje, proširenje, proširenje - to, moram priznati, nije moj stav. "

'Zašto na svim funkcijama ne bi smo imali jednog čovjeka?'

Šta bi se, nakon Lisabonskog ugovora, moralo desiti da se proces proširenja nastavi? Evropski parlament bi, kaže Steinbrueck, trebao dobiti više prava, morao bi birati predsjednika Evropske komisije ali i odlučivati o njegovom razrješenju. Zašto naprimjer imamo predsjednika komisije, jednog stalnog i predsjednika Evropskog vijeća koji se stalno mijenja. Zašto ne bismo na svim tim funkcijama imali jednog čovjeka, kojeg bi birao Evropski parlament, zapitao se na kraju razgovora za DW u Varšavi kandidat SPD-a za kancelara Peer Steinbrueck.

Autori: Aureliusz M. Pedziwol / Jasmina Rose

Odg. ured.: Senad Tanović