1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Stezanjem kaiša protiv bankrota Srbije

9. oktobar 2013

Vlada u Beogradu predložila je paket mjera štednje koji je već ocijenjen kao restriktivan. Ključnih šest tačaka novog paketa mjera vlade predstavljaju prije svega uštede u javnom sektoru.

https://p.dw.com/p/19wau
Foto: Fotolia

Paket mjera Vlade Srbije podrazumijeva smanjenje zarada preko 60.000 dinara u javnom sektoru za 20 procenata, povećanje PDV-a za neegzistencijalne proizvode sa osam na deset procenata, restrukturiranje javnih preduzeća i smanjenje subvencija, uštede u domenu robe i usluga, uzimanje jeftinijih kredita i poboljšanje poslovnog ambijenta. Premijer Ivica Dačić je, nakon predstavljanja novih mjera, izjavio da je to bilo neophodno kako Srbija ne bi doživjela sudbinu Argentine i Grčke, dok je ministar finansija Lazar Krstić rekao da su te mjere neophodne kako Srbija ne bi otišla u bankrot u naredne dvije godine. Vlada procjenjuje da bi efekat tih ušteda mogao da iznosi oko 500 miliona evra, ali stručnjaci upozoravaju da tu uvijek postoji raskorak između projektovanih želja i praktičnih rezultata.

Privrednici su, u prvim reagovanjima, zadovoljni tim mjerama, dok ih opozicija kritikuje. Lider Demokratske stranke (DS) Dragan Đilas ističe da „vladine mjere pokazuju da ona nema niti ljude niti plan za izlazak iz krize“, dok lider Liberalno- demokratske partije (LDP) Čedomir Jovanović ocjenjuje da su „vladine mjere izraz nemoći i neodgovornosti“. Ministar energetike i funkcioner Srpske napredne stranke (SNS) Zorana Mihajlović odgovorila je da je „DS uništio srpsku privredu i da je Dragan Đilas sramota za Srbiju kada tako nešto govori“.

Bez odgovora na ključno pitanje

Dačić: Štednjom spriječiti da se doživi sudbina Argentine ili Grčke
Dačić: Štednjom spriječiti da se doživi sudbina Argentine ili GrčkeFoto: picture-alliance/dpa

Ekonomista Saša Stefanović ocjenjuje za DW da se, generalno, radi o iznuđenim mjerama. Djelimično su to mjere koje su populističke i neselektivne, a djelimično se nisu mogle izbjeći kako bi se spriječio ekonomski krah zemlje. Sada je imperativ da se, nakon tih mjera krene, u strukturne reforme, jer ključno pitanje i dalje ostaje kako zaposliti Srbiju.

„To pitanje nije razriješeno tim mjerama i one nisu ponudile odgovor. Tu je samo riječ o preraspodjeli ostvarene vrijednosti i očuvanju fiskalne stabilnosti, a ne o otvaranju novih radnih mjesta. Vjerovatno je da vlasti time žele da se bave, jer je svakoj političkoj strukturi u interesu da ljudi bolje žive. Međutim, to je šesta tačka ovog paketa mjera i ona je data samo načelno i deklarativno kao poboljšanje poslovnog ambijenta. Jer, ukoliko se ne poveća privredna aktivnost i ove predložene mjere će pasti u vodu“, kaže Stefanović.

Neselektivno rezanje troškova

Mjere su neselektivne, upozorava Stefanović, jer zaista nema nikakve logike da se plate smanjuju u istom procentu jednom vrhunskom ljekaru specijalisti i nekome ko je zaposlen u nekom ministarstvu. Ono što je takođe populistički potez, koji je vjerovatno dio nekih političkih dogovora, jeste činjenica da se neće smanjivati penzije, naročito one koje su preko 50.000 dinara, upozorava Stefanović. „To je pogrešan potez, jer će on biti udarac na radno aktivnu populaciju, a ne na dio radno neaktivnog stanovništva“, kaže Stefanović za DW.

Dominik Stros-Kan, Aleksandar Vučić i Lazar Krstić u Beogradu
Dominik Stros-Kan, Aleksandar Vučić i Lazar Krstić u BeograduFoto: Reuters

Svaki plan koji podrazumijeva racionalizaciju fiskalne politike je za pohvalu, ocjenjuje za DW ekonomista Goran Nikolić. „Ako se očekivalo neko veće rasterećenje po pitanju rada i obaveza koje tu postoje, onda moram reći da ta očekivanja nisu bila realna. Već sada postoji velika budžetska rupa, koja bi se samo povećala ukoliko bi se smanjila opterećenja poslodavaca. A to opterećenje je već sada prosječno u evropskim okvirima“, kaže Nikolić.

Blaže mjere od MMF-a

Mjere koje su donijete nešto su blaža varijanta onoga što predlažu Međunarodni monetarni fond (MMF) i Fiskalni savjet, primjećuje Nikolić: "Činjenica da se nisu smanjivale penzije pokazuje da je u vladi postojala, da je tako nazovem, socijalna osjetljivosti." Što se tiče eventualnog nezadovoljstva zbog smanjivanja plata preko 60.000 dinara, Nikolić kaže da bi bilo nerazumno da zbog toga bilo ko protestuje, a naročito ne javno, jer "ne znam kako bi na to gledali oni koji nemaju nikakav posao".

Vlada je odlučila i da smanji subvencije javnim preduzećima. U taj sektor je odlazilo dosta novca, a riječ je uglavnom o preduzećima koja nisu ni započela proces restrukturiranja. Međutim, Goran Nikolić upozorava da se ukidanjem subvencija tim preduzećima mogu ostvariti značajne uštede, ali da je pitanje šta bi ostalo nakon toga. „To bi značilo da više nemamo Željeznice Srbije ili Srbijagas, ili Smederevsku željezaru; to bi značilo na hiljade radnika bez posla, i tek to bi bila katastrofa“, kaže Nikolić.

„Kada je riječ o uštedama na osnovu suzbijanja sive ekonomije to ćemo tek vidjeti, ali tu sam skeptičan koliko će to u praksi moći da se sprovede i koliki će biti efekti“, smatra Nikolić. „Tu će biti uspjeh ako se ostvari trećina planiranih ušteda“, ističe Goran Nikolić.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić