Stotine radnih dozvola za turske imame u Njemačkoj

"Njemačka vlada je potpuno naivna ili neodgovorna", u nevjerici je na društvenim mrežama napisala Sevim Dağdelen, zamjenica predsjednika Kluba poslanika Ljevice u Bundestagu. Razlog za njenu frustraciju je sljedeći: njemačka vlada je 2017. godine dozvolila ulazak stotinama turskih imama koji rade za Tursko-islamsku organizaciju za vjerska pitanja (Ditib) u Njemačku. Iz odgovora njemačke vlade na zahtjev Kluba poslanika Ljevice, jasno je da su izdate radne dozvole za 350 imama u trajanju od 180 dana. Odgovor također ukazuje na to da ministarstvo nema saznanja o tome da li imami napuštaju zemlju nakon isteka radne dozvole, ili eventualno podnose zahtjev za azil.

Skandali iz novije prošlosti

Ditib, najveće udruženje džemata u Njemačkoj, u okviru kojeg djeluje 960 džemata i koje broji 800.000 članova, sve je češće na meti kritika. Tek prošle godine se saznalo da su turski imami koji rade za Ditib navodno špijunirali vjernike. Imamima se predbacuje da su sakupljali informacije o pripadnicima Gülenovog pokreta i iste prosljeđivali turskom generalnom konzulatu u Kölnu. Turska smatra da je Fethullah Gülen, koji trenutno živi u SAD, odgovoran za pokušaj vojnog puča 2016. godine. Generalno državno tužilaštvo je pokrenulo istragu.

Ovome treba dodati i interne sukobe. Sredinom prošle godine je smijenjeno kompletno čelništvo Ditib-ovog omladinskog ogranka. Njemu se predbacuje širenje liberalnih tendencija, a upravo takve tencincije se žele spriječiti u Ditibu.

Prije nekoliko sedmica je uslijedio sljedeći skandal: iz nekoliko Ditib-ovih džamija je u javnosti izašlo nekoliko fotografija i video snimaka na kojem se vide djeca u vojnim uniformama. Djeca su se prisjetila bitke za Çanakkale, bitke iz Prvog svjetskog rata u kojoj su trupe utemeljitelja turske republike i njenog prvog predsjednika Mustafe Kemala Atatürka pobijedile savezničke trupe.

Ditib se odmah potom oglasio saopštenjem za javnost, ali je ugled ovom udruženju već nanesen.

Narušen imidž zbog blizine Ankari

To da je Ditib-ov imidž narušen, izjavio je i stručnjak za Tursku, Christoph Ramma sa Univerziteta u Bonnu. "Ditib se i za vrijeme održavanja referenduma u Turskoj dovodio u vezu sa špijunažom i politikom predsjednika Erdogana koja je uvijek igrala važnu ulogu kod Ditiba, koji je zapravo u Njemačkoj uvijek lobirao za Tursku", izjavio je on za DW.

Blizina Ditiba, formalno nezavisnog njemačkog udruženja, Ankari, potpuno je nepregledna. Imame u Ditib-ovim džamijama u Njemačkoj šalje i plaća turska Uprava za vjerska pitanja (Diyanet). Turska je na papiru sekularna država. Diyanet sebe smatra bastionom borbe protiv vjerskog ekstremizma i stalno naglašava svoju „političku neutralnost". Međutim, ako se pogleda kako funkcioniše Diyanet, onda se može zaključiti da je to u suprotnosti sa njegovim postulatima. Kao prvo, predsjednika direktno bira turski predsjednik. S druge strane je cilj Diyaneta od njegovog osnivanja 1924. godine da propagira tumačenje islama u skladu sa idejama turske države. Sa svojih 117.000 saradnika i skoro 87.000 džemata Diyanet je danas najveća državna institucija u Turskoj.

Novac iz javnih fondova

Sevim Dağdelen još uvijek sa nevjericom gleda na ulogu Ditiba u Njemačkoj. On kaže da je apsurdno da je „udruženje koje treba jačati demokratske stavove u Njemačkoj upleteno u špijunsku aferu i zastrašuje Erdoganove kritičare i progoni one koji drugačije misle".

Dağdelen kroz jedan primjer ukazuje na to da se malo promijenilo nakon navedenih skandala. Ona kaže daDitib još uvijek dobija novac od Njemačke. Ditib je od 2012. godine iz javnih fondova dobio šest miliona eura.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android