1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Strah bez kraja

Miodrag Soric22. juni 2004

U sinhronizovanim napadima pobunjenika na više gradova u Ingušetiji, ruskoj republici koja se graniči sa Čečenijom, prošle noći je poginulo najmanje 50 osoba a oko 60 ih je ranjeno, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova. Medju poginulima je 28 civila, kao i vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Ingušetije Abukar Kostojkev. Vođstvo u Čečeniji, inače odano Moskvi, sumnja da iza napada stoji terorista Šamil Basajev koji inače, pored ostalih, važi za organizatora nekoliko bombaških napada u Moskvi prilikom kojih je poginulo na desetine ljudi

https://p.dw.com/p/AQbV
Napad u Ingušetiji
Napad u IngušetijiFoto: AP

Poznato je da političare, a posebno na zapadu, baš i nesluži pamćenje. Mnogi su zaboravili da je prije nekoliko godina na Kavkazu bijesnio rat između čečenskih pobunjenika i ruske armije. A kada dođe do ovakvih sukoba, uslijedi naglo buđenje. Prvobitno je razlog sukoba bio težnja jednog malog naroda ka nezavisnosti. U međuvremenu su se pojavili i drugi razlozi. Osveta čečenskih civila nad ruskom soldateskom za pretrpljenu nepravdu, borba islamskih fanatika protiv hrišćana, dakle Rusa, trgovina oružjem, drogom i bijelim robljem, i naposlijetku borba za vlast zavađenih čečenskih klanova. Osim toga, ruski predsjednik Putin želi dokazati cijelom svijetu da je u stanju da umiri Kavkaz.

Nakon napada 200 čečenskih pobunjenika u susjednoj Ingušetiji, to se pokazuje kao zabluda. Moskovske trupe su bile prisiljene da nemoćno posmatraju kako u gradu Nazran čečenski pobunjenici napadaju vladine institucije. I prije nego što je Moskva i mogla pokrenuti svoje trupe, na Kavkazu je cijela stvar već bila okončana i pobunjenici su se povukli.

Sada slijedi ono što smo već vidjeli bezbroj puta. Akcije čišćenja u kojima ruske trupe sa njima lojalnim čečenskim trupama, krstare selima u potrazi za pobunjenicima. Svakako će ih pronaći nekoliko, ali većinu naravno ne. Na kraju će u tim tzv. čišćenjima, najviše pretrpjeti civilno stanovništvo. Mržnja prema rusima koje lokalno stanovništvo posmatra klao okupatore, nezadrživo raste. I spirala nasilja se vrti sve brže. Za sada nema navidiku političkog riješenja. Prije jedne sedmice je posljednji izabrani čečenski predsjednik Aslan Mashadov u intervjuu jednom američkom radiju najavio nove vojne operacije. Ko mu nije povjerovao, sada se mogao uvjeriti. Čak i kada se iza napada u Ingušetiji nekrije Mashadov.

Druge čečenske vođe se žale da su zapadni mediji izgubili svaki interes za konflikt u Čečeniji. To je principijelno tačno. Dijelom zato što se zapadni tv timovi ne usuđuju da odu na Kavkaz jer ih opasnost vreba i to ne samo od ruskih trupa. Mnogo je zapadnih novinara koje su oteli čečenski pobunjenici,a neki su i ubijeni. Na globalnom planu, Americi je potrebo partnerstvo Rusije u borbi protiv terorizma. Ma koliko to cinično zvučalo, problem Čečenije je samo smetnja toj saradnji. Rusija se pravi da je demokratska država koja poštuje prava manjina i slobodu medija ,a zapad se pravi da joj sve to vjeruje.