Strah bh. građana od posljedica recesije

Ekonomski stručnjaci smatraju da je Bosna i Hercegovina već u recesiji, iako je to teško utvrditi bez pouzdanih statističkih pokazatelja. Recesija je definirana kao pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) dva tromjesečja zaredom, a statistički zavodi u ovoj zemlji ne prate kvartalna, već samo godišnja kretanja BDP-a.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Fikret Čaušević kaže da bh ekonomija u posljednjem kvartalu ove godine ima sve pokazatelje ulaska u recesiona kretanja "što je sasvim logična posljedica pada potražnje za izvoznim proizvodima iz BiH na zapadnoevropskim tržištima koja su inače najznačajniji partner bh izvoznika".

Kako će građani otpušteni s posla vraćati kredite

Izvjesno je da ova zemlja već osjeća posljedice globalne privredne krize te da će naredna godina biti veoma teška. Novinar magazina "Dani" Eldar Dizdarević tvrdi da će doći do poskupljenja kapitala te smanjenja potrošnje i investicija "što bi moglo rezultirati i otpuštanjem radnika, a onda će se ovi ljudi koji su sad podigli kredite zaista naći u teškoj situaciji".

Upravo o ovim problemima razmišlja i mladi Sarajlija koji želi ostati anoniman. Kredit mu je potreban, ali u ovakvoj situaciji ne može odlučiti da li da se zaduži u nekoj od banaka. "Mislio sam uzeti kredit, ali vidiš kakva je situacija, ova ekonomska kriza i sve to. A i od prvog će nam sad ovaj najnoviji porez na plate uvesti. To će biti samo 'daj pare'. Ne znam šta ću i s poslom. Šta ako ne uspijem zadržati posao, kako ću sve to vratiti?"

Hoće li banke posegnuti za hipotekama

Sekretar Udruženja potrošača BiH Mesud Lakota kaže da ekonomsku krizu već osjeća 30 do 40 posto bh. stanovništva. Građani prezaduženi u bankama, već trpe posljedice povećanja kamatnih stopa, ističe Lakota. "I praktično ćemo doći u situaciju da će pojedine nekretnine, koje su date kao garant kreditima, sigurno biti oduzete i prodate na dražbi po veoma niskim cijenama", ističe Lakota.

Prema sopstvenim priznanjima, predstavnici vlasti nemaju konkretne programe pomoći građanima. Za sada se sve svodi na njihova obećanja da će zatražiti zamrzavanje plata u administraciji te insistirati na zadržavanju postojećeg nivoa izdvajanja za socijalni sektor.