Strah od prihvata zatvorenika iz Gvantanamoa

List Sueddeutsche Zeitung pozitivno komentira najave njemačkog Ministarstva vanjskih poslova da u zemlju primi bivše zatočenike iz Gvantanama: "Njemačka vlada je godinama tražila zatvaranje logora Gvantanamo. Ukoliko se to može ubrzati spremnošću za prihvat zatvorenika, koji su ostali bez domovine, onda neka tako bude. Skeptičnim građanima vlada u Berlinu bi morala objasniti da se ne moraju pripremati za masovnu invaziju "božjih ratnika". Za prihvat zatočenika iz Gvantanama postoje i diplomatski razlozi. Takvim gestom bi se pomoglo novom američkom predsjedniku Baraku Obami da što prije rasčisti sa nesretnim potezima svog prethodnika Georga Busha (Džordž Buš) i njegove vlade. Rat u Iraku i njegove posljedice itekako su narušile američko-evropske odnose. Ovakva gesta Evrope zapravo unosi povjerenje u transatlanske odnose", smatra komentator lista Sueddeutsche Zeitung."

Njemačka se ne treba nametati

No, nisu svi u Njemačkoj istog mišljenja, kada je u pitanju prihvat zatočenika iz Gvantanama. Puno je onih, koji smatraju da Berlin to ne treba da radi i da je je to isključivo problem Amerikanaca. "Ni u kojem slučaju nije dobro kada se pomiješaju humanitarni i diplomatski razlozi i tu ni Gvantanamo ne predstavlja izuzetak, smatra komentator lista Koelnische Rundschau i dodaje: "Brisanje ove mrlje ipak je izvorno zadatak Sjedinjenih Američkih Država. Ispravno je i podrazumijeva se da se budući predsjednik Obama prihvati ovog zadatka. Sada on mora dati prijedloge o tome kada se zatvara Gvantanamo, šta treba da se desi sa zatvorenicima i koji se procesi još moraju voditi. To nije jednostavan zadatak ali izvana mu tu niko ne može pomoći. Ne postoji nijedan razlog da se po pitanju Gvantanama i prihvata zatvorenika, Njemačka, nudeći svoju pomoć, nameće", zaključuje Koelnische Rundschau.

Bankarski savjetnici trebaju biti kažnjeni

Dežurna tema u Njemačkoj je svakako finansijska kriza. Njemačka ministrica za zaštitu potrošača Ilse Aigner namjerava da pooštravanjem zakona privoli banke da ulagačima daju seriozne informacije, a ne da se samo brinu o svojim interesima. Sueddeutsche Zeitung na naslovnoj stranici donosi članak pod nazivom "Bankarski savjetnici trebaju biti kažnjeni" u kojem se kaže da svake godine građani Njemačke izgube 20 do 30 milijardi eura zbog loših savjeta. To je rezultat studije, koju je izradila firma Evers i Jung po nalogu njemačkog Ministarstva za zaštitu potrošača. U studiji su bankarski savjetnici dobili izrazito loše ocjene. Razlog je nedostatak kontrolnih mehanizama. Osnovna poruka je da potrošači imaju dokaz o tome šta im je rekao bankarski savjetnik, rekla je ministrica za zaštitu potrošača Ilse Aigner. Ona planira uvođenje vruće linije za one, koji žele uložiti žalbe. Problem predstavljaju provizije, koje bankarski savjetnici dobijaju nakon zaključenja ugovora o ulaganju novca u različite fondove, vrijednosne papire, certifikate i slično. Interes banke da proda je u sukobu sa interesom potrošača da dobije najbolji savjet. Propašću banke Lehman Brothers 15. septembra su certifikati ove banke postali bezvrijedni. Desetinama hiljada Nijemaca su ovi papitri prodati kao sigurna investicija. No, ulaganje tužbe je problematično, jer ulagač mora dokazati da je pogrešno savjetovan, zaključuje Sueddeustche Zeitung.

I kupuju i ne kupuju

I pored krize njemačke robne kuće su preplavljene ljudima. Tmurne prognoze zapravo nameću građanima svijest da čuvaju novac. No, vijesti o kupovini ne mogu biti protivrječnije, piše Westdeutsche Allgemeine Zeitung i dodaje: "Jedni javljaju da potrošači vrše invaziju na robne kuće, dok drugi kažu da strah od recesije paralizira potrošače i odvraća ih od kupovine. Na pitanje šta je tačno, odgovor glasi: i jedno i drugo. Za Božić se kupovalo i u vrijeme najveće recesije. Mnogi ljudi žele sebi priuštiti još jednom lijep Božić i lijepe poklone, jer ne znaju kada će ponovo biti u prilici da to urade", zaključuje ironično Westdeutsche Allgemeine Zeitung.