251111 Ägypten Wahl Menschenrechte

"Ne damo da nam ukradu revoluciju! Samo preko nas mrtvih." Uzvici su to razljućenih građana Egipta zbog vladanja Vojnog vijeća. Taj bijes građana je osjetio i Markus Löning. Ovaj njemački diplomat je opunomoćenik njemačke vlade za pitanja ljudskih prava i trenutačno boravi u Kairu. "Sve ovdje vrije. Ima i sumnjivih pokreta, ali u svakom slučaju su Egipćani zaslužili veliku podršku za ono što su dosad izborili za sebe i za zemlju. Konačno se može slobodno govoriti i slobodno birati", kaže on.

Višemjesečni birački proces

Izborna slika je, međutim, dosta kaotična. Više od 50 stranaka i 15.000 kandidata se registriralo pri Visokom izbornom povjerenstvu. Spektar seže od liberalnih stranaka, preko Muslimanske braće, pa sve do ekstremnih islamista. No, svi su ujedinjeni u jednom pogledu: skinuti vojsku s vlasti. Vojno vijeće namjerava vlast predati civilnim predstavnicima tek na ljeto 2012. - ako to uopće uistinu i namjerava. No, i na izborni rezultat će Egipćani morati dugo čekati. Birat će tako predstavnike za Narodnu skupštinu, za donji dom parlamenta, za takozvano Šura vijeće (savjetodavno vijeće), i gornji dom parlamenta.

Tek na proljeće naredne godine će se konačno znati tko će dobiti mjesta u parlamentu, jer neće ni svi građani s pravom glasa na isti dan glasovati. Kako su vlasti službeno pojasnile, tako dug birački proces je neophodan jer zemlja nema dovoljno sudaca koji bi objektivno mogli nadgledati provođenje izbora, odnosno brojanje glasova. Vojno vijeće naime ne dopušta savjetnike izvana - međunarodni izborni promatrači nisu dobrodošli u Egiptu. Vojno vijeće ne dopušta nijednom promatraču da službeno djeluje. U obrazloženju se navodi da je Egipat odrastao i da to može sam.

Njemački opunomoćenik za ljudska prava Markus Löning također nailazi na šutnju i zatvorena vrata. "To je frustrirajuće. I to je upravo ono što se mora promijeniti u novom Egiptu. Zemlja mora postati demokratska, mora postati transparentna. Dijalog se mora omogućiti na svim razinama", poručuje Löning.

Zbog toga je puno onih koji ne gledaju optimistično na izbore u Egiptu. Ayman Nour je šef liberalne stranke al Ghad (ALRHAD). Ovaj 47-godišnji političar je već za vrijeme vladavine Hosnija Mubaraka djelovao u oporbi. Sad je veoma zabrinut te se plaši da put u demokraciju neće uspjeti. "Egipat je u opasnosti", kaže on, "naša najveća briga je da ćemo, unatoč suprotnim uvjeravanjima, dobiti vojnu vladu. S tim se sad trebamo suočiti."

Ekstremna politička strujanja

Poput ovoga političara, kod mnogih građana postoji bojazan da bi Vojno vijeće moglo pokušati manipulirati izborima. Strahuje se da bi generali mogli poslati nasilničke skupine ili pristaše starog Mubarakovog sistema vlasti koji bi provocirali teže izgrede. U tom slučaju bi Vojno vijeće moglo otkazati dalje provođenje izbora iz "sigurnosnih razloga".

No, kod građana postoji i jedna druga bojazan. A to je da bi značajan udio u vlasti mogli dobiti ekstremni islamisti. Blogerica Dina o ekstremnim političkim strujanjima kaže da je to plaši te se nada "da neće uspjeti".

Sudeći prema anketama, takvi pokreti i stranke će, međutim, ipak uspjeti doći na vlast - ako se izbori uopće uspiju provesti do kraja, i budu fer i slobodni.

Autori: Alexander Feist / Viktoria Kleber / Marina Martinović

Odg. ur.: Zoran Arbutina