Sukob oko Konferencije o Bliskom istoku
13. februar 2019
Ko bi još mogao imati nešto protiv mira i stabilnosti? Tek ne u regionu kojeg razdire toliko konflikata kao što je Bliski istok? Pa ipak "Konferencija o podsticanju mira i stabilnosti" na Bliskom istoku, zakazana za ovu sedmicu u Varšavi, isprovocirala je nove napetosti prije nego je i počela.
Sukob je počeo već oko liste gostiju: U grupi od 70 država, koje su pozvane na konferenciju u Varšavi, nedostaje Iran. Teheran je prebacio Poljskoj da organizira anti-iranski susret. Uslijedile su diplomatske napetosti, špekulacije o otkazivanju konferencije.
"Ako je ovdje zaista riječ o miru na Bliskom istoku, onda bi trebao biti pozvan svako - naravno i Iran", kaže Robert Czulda, ekspert za Iran na Univerzitetu Lodz, u razgovoru za DW. "No ovdje nije riječ u prvoj liniji o miru. Ovdje je riječ o stvaranju jedne alijanse".
Bivši poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski strahuje da bi konferencija mogla štetiti Poljskoj, prije svega u Europi. "Najprije usaglasimo zajedničku poziciju u Briselu prema Iranu i onda pokažemo jasno da sa tim nismo suglasni", komentira Sikorski. "Tako nastaje dojam nelojalnosti", kaže on.
Transatlantska tačka sporenja Iran
Europa i SAD u osnovi imaju različite pristupe u odnosu sa Iranom. Najjasnije se to pokazuje kada je riječ o sporazumu o atomskom programu sa Teheranom. SAD su u maju 2018. godine jednostrano izašle iz sporazuma i uvođenjem ekonomskih sankcija pokrenule kampanju "maksimalnog pritiska" na Teheran. Berlin, London, Pariz žele kao supotpisnici održati sporazum u životu i zalažu se za nastavak dijaloga.
Doduše američke sankcije su jako pogodile i europsku gospodarsku razmjenu sa Iranom. No Europljani pokušavaju, mimo SAD-a, dati podsticaj Iranu da i dalje ispunjava svoje obaveze u sporazumu. Koncem januara je pokrenut "Instex". Ovaj kanal za plaćanja, koji je neovisan od američkog dolara, bi trebao unatoč američkim sankcijama omogućiti poslovanje sa Iranom.
Činjenica je da Iran do sada ispunjava pravila sporazuma. To je u u međuvremenu u 13 izvještaja potvrdila međunarodna Organizacija za atomsku energiju IAEA, posljednji izvještaj je bio u novembru 2018. godine. I sam Dan Coats, direktor nacionalne tajne službe SAD-a, izjavio je koncem januara, da Iran "trenutno ne provodi ključne aktivnosti, koje bi bile neophodne proizvodnji atomske bombe" i da se pridržava sporazuma.
Unatoč masovnom američkom pritisku države EU do sada pokazuju jedinstvo u odbrani sporazuma o atomskom naoružanju sa Iranom - posljednji put je to bilo 04. februara u saopćenju Europske komisije. U tom saopćenju se sporazum označava kao ključni element u borbi protiv daljeg širenja atomskog naoružanja i izražava jasno žaljenje zbog američkog povlačenja iz sporazuma.
Poljska slijedi vlastite ciljeve
Utoliko veće je bilo iznenađenje u Europi kada se Varšava pojavila kao mjesto održavanja konferencije o Bliskom istoku. Najviše zaprepašteni su bili sami Poljaci. Kako izvještavaju poljski mediji Varšava je bila iznenađena kada je američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo polovinom januara objelodanio da je Varšava mjesto održavanja konferencije. Navodi se da su doduše takvi planovi postojali, ali bez konkretnog datuma.
"Za Poljsku Bliski istok nije tako važan, mi smo tamo politički jedva aktivni", komentira poljski ekspert za Iran, Robert Czulda. Ovaj politolog vjeruje da je Poljska prihvatila spornu konferenciju iz sasvim drugih razloga: "Mi želimi rado da američke trupe budu permanentno stacionirane u Poljskoj".
Zemlja teži stalnoj američkoj bazi. Varšava u te svrhe želi izdvojiti dvije milijarde dolara. Kako bi projekt američkog predsjednika Trumpa bio još atraktivniji poljski predsjednik Andrezej Duda je prošlog septembra u Vašingtonu predložio da vojna baza bude nazvana "Fort Trump".
SAD dijele Europu
Poljski interes za američkom zaštitom bi SAD mogle upotrijebiti kao vrlo moćnu polugu. "Sve države, koje sebe vide kao ugrožene, poznaju u konačnici samo jednu adresu, gdje mogu povratiti tu sigurnost: To je Vašington", smatra politolog Thomas Jaeger iz Koelna. "Tamo se to koristi kako bi se prekinula odlučnost država EU u drugim pitanjima. Politika prema Iranu je upravo jedno takvo pitanje", analizira ovaj ekspert za međunarodnu politiku.
Oduševljenje Europljana je malo. Nakon diplomatske bitke oko sadržaja konferencije je proširivanjem dnevnog reda u najmanju ruku umanjen formalni anti-iranski karakter. Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini je unatoč tome otkazala svoje prisustvo na konferenciji.
Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt je potvrdio svoj dolazak tek nakon što je sa dnevnog reda povučena tema rata u Jemenu. "Oznaka se promijenila i mi sada imamo tematski mnogo širi sastanak o sigurnosti na Bliskom istoku", kaže Ellie Geranmayeh iz European Council on Foreign Relations, ECFR, "ali namjera Vašingtona je i dalje da pripremi međunarodnu alijansu da kampanju predsjednika Trumpa koja podrazumijeva "kampanju maksimalnog pritiska" na Iran - objašnjava Geranmayeh u razgovoru za DW.
SAD povećavaju angažman
Kako bi ipak doveo europske ministre vanjskih poslova u Varšavu Vašington je povećao svoju prisutnost: Osim ministra vanjskih poslova Mikea Pompea konferenciji će prisustvovati i zamjenik predsjednika SAD-a Mike Pence i savjetnik Jared Kushner. I izraelski premijer Benjamin Netanjahu dolazi u Varšavu. U nekim europskim prijestolnicama bi se još moglo promijeniti mišljenje, očekuje ekspertkinja Geranmayeh. Ona očekuje da bi neke zemlje još mogle poslati svoje ministre uoči samog početka konferencije, posebice zemlje istoka Europe, koje žele održati dobre odnose sa Vašingtonom.
Rusi nasuprot tome ostaju daleko. U isto vrijeme kada se održava konferencija u Varšavi u ruskom Sočiju se sastaju predsjednici Rusije, Turske i Irana kako bi razgovarali o stanju u Siriji. U Varšavi će pak nedostajati i njemački šef diplomatije Heiko Maas. On umjesto toga putuje na Konferenciju o sigurnosti u Muenchenu koja se održava dan poslije. Na toj konferenciji je sigurnost na Bliskom istoku tradicionalno na vrhu dnevnog reda.