Svako šesto dijete u Njemačkoj je siromašno

Studija koju je izradila Organizacija za privrednu saradnju i razvoj, OECD, nije prva koja je dodijelila tako loše ocjene Njemačkoj zbog njene slabe podrške siromašnim porodicama, iako ova država u te svrhe izdvaja 20 odsto više novca nego ostale industrijske zemlje.

Ko u Njemačkoj dobije dijete, taj može da računa na finansijsku podršku države i drugih institucija. Četrdeset procenata novca ide direktno roditeljima, a ostatak odlazi u druge projekte i institucije za zbrinjavanje djece – kao što su naprimjer obdaništa. Dječiji doplatak trenutno iznosi 164 eura mjesečno za svako dijete, a ta se suma povećava nakon rođenja trećeg dijeteta u porodici.

Zavod za zdravstveno osiguranje plaća zaposlenim ženama takozvano „porodiljsko bolovanje“ – i to šest nedjelja prije te osam nedjelja nakon porođaja. U tom periodu porodilja, iako ne radi, dobija punu platu. Ukoliko se roditelji odluče da produže „porodiljsko bolovanje“, u tom slučaju mogu da podnesu zahtijev za „roditeljski doplatak“. Država im tada 14 mjeseci plaća dvije trećine od posljednje neto zarade. Taj iznos može maksimalno da bude 1.800 eura. S druge strane, „roditeljski doplatak“ ne smije biti manji od 300 eura.

Siromaštvo ima više dimenzija

Djeca nezaposlenih roditelja imaju pravo na dodatnu pomoć države. Ona trenutno iznosi od 215 do 360 eura mjesečno. Pa ipak, Njemačko društvo za zaštitu djece kritikuje trenutno stanje i smatra da je pomoć, koja se daje djeci, nedovoljna. Prema proračunima Društva, jedno dijete od 13 godina ima dnevno na raspolaganju tek 2 eura za osnovne životne namirnice, što u zemlji kao što je Njemačka nije dovoljno za zdravu prehranu. Tina Laux radi u gradskom uredu za socijalnu zaštitu u Bonnu. Ona i njeni saradnici savjetuju građane koji se nalaze u teškoj finansijskoj i porodičnoj situaciji. Tina ističe da se siromaštvo ne ogleda samo u nedostatku materijalnih sredstava:

„Siromaštvo je višedimenzijalno. Ono se ogleda u lošem zdravlju, u obrazovanju, u kulturi, ali i u teškim uvjetima stanovanja. Mnogi ljudi žive u socijalnim stanovima, gdje su kako stan tako i sredina u kojoj žive u bijednom stanju.“

Zbog toga pojedini kritičari trenutne situacije traže da se novac koji odlazi na institucije, istraživanja i slično, bolje investira. To mišljenje dijeli i Tina Laux koja smatra da je djeci i roditeljima, koji su slabo situirani, potrebno intenzivno zbrinjavanje te drugi vidovi pomoći kako nezaposlenost ne bi bila sudbina i budućih generacija.

Autori: Daphne Grathwohl / Zorica Dragićević

Odg. urednik: Senad Tanović