Sve bliži napad na Iran

"Tajne službe svih država znaju da vrijeme ističe i već upozoravaju svoje vlade", prenosi izraelski list Haaretz riječi predsjednika Šimona Peresa. Iran bi navodno već za šest mjeseci mogao da ima atomsku bombu. Izrael i države Zapada već duže vrijeme sumnjaju da Iran pod plaštom civilnog programa razvija nuklearno oružje.

Peres je istovremeno naglasio kako svijet zbog Izraela ima obavezu da zaustavi "atomske ambicije" Irana. "U ovo vremena što nam je preostalo moramo privoliti ostale države da djeluju i da je vrijeme da ispune obećanja koja su nam data", tvrdi Peres i dodaje: "Mora doći ili do oštrih sankcija, ili do vojnog udara."

U Izraelu već više od nedjelju dana traje diskusija "za" i "protiv" vojnog udara na Iran. Izraelci su podijeljeni po tom pitanju. S jedne strane postoji strah da bi Iran, koji je ekstremno neprijateljski nastrojen prema Izraelu, mogao doći do atomske bombe, a s druge strane mnogi razmišljaju o posljedicama vojnog udara koji bi mogao izazvati požar u cijelom regionu Bliskog istoka.

Teheran tvrdi da će uzvratiti napad

Prijetnje Izraela nisu ništa novo, ali ovoga puta stižu nakon optužbi da je Iran navodno umješan u pokušaj atentata na saudijskog ambasadora u Vašingtonu. "Uvjereni smo da možemo odbraniti našu zemlju", tvrdi iranski ministar vanjskih poslova Ali Akbar Salehi.

Teheran tako ne bez ponosa ističe da njegove rakete Šahab 3, koje navodno imaju domet 3.000 kilometara mogu da pogode svaki kutak Izraela. Šef iranskog generalštaba Hasan Firusabadi kaže kako "cionisti" dobro poznaju kapacitet iranskih raketa. Državna televizija Press TV prijeti Izraelu "apokaliptičnim" odgovorom ukoliko se odluči na napad.

"Herojska retorika u Iranu ne bi trebalo da skrene pažnju sa činjenice da bi u eventualnom izraelskom udaru i iranskom protivudaru svi podržali Izrael, a niko Iran", tvrdi jedan diplomata na službi u Teheranu. Iran teško da može da računa na podršku pro-američki orjentisanih Arapa, baš kao i na podršku bratski orjentisane Sirije koja se i sama nalazi u krizi. Teško je zamisliti da bi intervenisali latinoamerički prijatelji poput Venecuele i Bolivije, odnosno Rusija ili Kina. "U Iranu su na primjeru Libije dobro vidjeli za šta je sve sposobna avijacija NATO-a", dodaje ovaj diplomata.

I na marginama upravo završenog Samita G20 govorilo se o mogućem napadu na Iran. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy (Nikola Sarkozi) izjavio je da je iranska "opsjednutost" s nabavljanjem nukelarnog naoružanja protiv međunarodnih odredbi.

Kada je na pres-konferenciji upitan o potencijalnom preventivnom napadu na Iran zbog njegovog nuklearnog programa, Sarkozy je odgovorio da je previše rano razgovarati o tome. On je rekao da se međunarodna zajednica treba posvetiti sankcijama, ali je dodao da ako izraelska egzistencija bude ugrožena "Francuska neće stajati skrštenih ruku".

Horor scenario

Vojni eksperti tvrde da Iran raspolaže raketama, ali je malo onih koji mogu da kažu nešto više o tome da li one funkcionišu. Teheran tvrdi da su testovi tih raketa uspješno okončani, ali nezavisni izvori to ne mogu da potvrde. Međutim, niko ne isključuje mogući horor scenario prema kojem bi, u slučaju eskalacije sukoba, iranske rakete ne samo funkcionisale, nego bi mogle da budu opremljene i atomskom bombom.

U svjetlu ovog verbalnog zaoštravanja konflikta na liniji Teheran-Jerusalim, s netrpljenjem se očekuje i izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji će biti prezentovan naredne sedmice u Beču. Izraelski mediji tvrde da dalji razvoj događaja zavisi upravo od sadržaja tog izvještaja.

Autor: Azer Slanjankić (dpa, dapd)

Odgovorni urednik: Svetozar Savić